Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem radnika. Svake godine vladama oba entiteta nedostaje više od 400 milijuna maraka za isplatu mirovina. Procjene pokazuju da će do 2032. godine entitetske vlade za mirovine morati osigurati dodatnih milijardu i 600 milijuna KM, prenosi BHRT.

Neodrživo stanje

Stručnjaci upozoravaju da je ovakvo stanje neodrživo. Jedna od mjera koja se spominje je i podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. U javnosti se sve češće govori i najavljuje mogućnost povećanja te granice, bez obzira na godine radnog staža.

U Fondu MIO Republike Srpske navode da, i ako se dobna granica i poveća tijekom ove godine, nova pravila neće stupiti na snagu odmah, već će biti određen prijelazni period. Do tada ostaje sve po starom.

Tko će dočekati mirovinu?

“U 2025. i u narednim godinama, sve dok se eventualno ne izmijene uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, prvi uvjet je minimalno 15 godina staža osiguranja i 65 godina starosti, što vrijedi jednako i za osiguranike muškog i za osiguranike ženskog spola”, izjavio je direktor Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje RS Mladen Milić.

Građani, i oni koji su već u mirovini i oni koji to tek trebaju postati, nemaju pozitivno mišljenje o najavama povećanja dobne granice za mirovinu. Pitaju se – tko će je dočekati?

Ipak, činjenica je da ljudi danas žive dulje i da su u svojim 50-ima i 60-ima fizički i mentalno aktivniji nego prije. Ekonomski stručnjaci smatraju da bi trebalo iskoristiti takvu radnu snagu koja posjeduje znanja i iskustva primjenjiva na tržištu rada. Stoga, ističu, podizanje dobne granice nije neracionalno.

Podizanje dobne granice

“Oni mogu značajno pomoći i poslodavcima i novim radnicima koji ulaze na tržište. S te strane, taj je potez potpuno racionalan i opravdan. Može se tumačiti i kao briga za održivost MIO fonda, ali već neko vrijeme fond funkcionira uz pomoć proračunskih sredstava, pa bih ja stvarne razloge tražio u jačanju tržišta rada i dužem životnom vijeku”, kazao je ekonomski analitičar Miloš Grujić.

“Jasno je da su u radno intenzivnim sektorima, osobito u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i poljoprivredi, ljudi u dobi od 65 i 66 godina vjerojatno manje produktivni. No, imamo znatan broj ljudi u toj dobi koji još uvijek doprinose ukupnoj produktivnosti, konkurentnosti i ekonomiji. Kao zajednica, nemamo luksuz odreći se tog potencijala”, ističe direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Demografi upozoravaju da naplata dolazi za ono na što upozoravaju već više od dva desetljeća, a na što vlasti svih razina ne obraćaju pažnju. Riječ je o nepovoljnim demografskim kretanjima, uzrokovanima nedovoljnom reprodukcijom i migracijama.

Očuvanje nacije

“Imamo strategije za sve i svašta, ali strategiju jedne od najvažnijih – za očuvanje nacije – nemamo ni u kojem obliku, niti su razvijene odgovarajuće politike. Zbog toga uvijek kasnimo i posežemo za rješenjima koja liječe posljedice, a ne uzroke”, kaže demograf Aleksandar Čavić.

Trenutno u Bosni i Hercegovini na jednog umirovljenika dolazi 1,2 radnika, dok je europski prosjek 1:1,8. Da bismo dosegli europski standard, trebali bismo zaposliti nekoliko stotina tisuća novih radnika. Pitanje je – koje? Ne zato što ljudi ne žele raditi, već zato što jednostavno nemamo dovoljno radne snage. Jedino rješenje, sviđalo nam se to ili ne, su – strani radnici.