“U ovom trenutku ne možemo se ne zapitati zašto je gospodin Čović boravio u Grudama dva dana prije nego što je načelnik Općine izašao u javnost s iscrpnim intervjuom. Nije valjda dogovoren ‘pritisak’ koji Grizelj spominje u odnosu na medije i prema Tužiteljstvu FBiH. Nadamo se da se neće ponoviti slučaj ‘gubitka’ dokumentacije između dva ureda, kao što je bio slučaj u još poznatijim predmetima prije petnaestak godina”, navode iz HRS-a Grude.

Utemeljenost kaznene prijave

Nakon što je, kako kaže, načelnik Grizelj iznio niz netočnih informacija u svom opsežnom medijskom istupu, primorani su reagirati. “Kaznena prijava, podignuta prošle godine nakon akcije POSKOKA, postala je predmetom medijskih manipulacija, najviše od strane samog načelnika, ali i drugih”, ističe.

Podsjećaju da načelnik Grizelj u svom posljednjem medijskom istupu naglašava kako se radi o kaznenoj prijavi koja nije pravno utemeljena i koja je podignuta u vrijeme predizborne kampanje.

“Pravno utemeljenje same kaznene prijave postoji, budući da ista nije odbačena, već su, upravo suprotno, pokrenute istražne radnje u cilju podizanja optužnice protiv osoba navedenih u prijavi”, navodi se u priopćenju.

Dodaju kako, nastojeći omalovažiti samu prijavu, načelnik ističe kako je ona podignuta u vrijeme izbora. Međutim, kako kažu, ona je rezultat prikupljanja podataka u razdoblju dužem od dvije godine, iz razloga što Općina Grude gotovo nikada ne odgovara na njihove upite.

“Načelnik se zapetljao u obmanjivanju javnosti”

“Očito načelnik zaboravlja da mi kontinuirano radimo bez obzira na izborne procese, što dokazuju i druge kaznene prijave. Posebno zabrinjava što načelnik ne poznaje propise, što je pokazao i u spomenutom intervjuu. Osim toga, i sam se zapetljao u obmanjivanju javnosti”, ističu.

Prvo je, kako kažu, istaknuo kako građevinskim zemljištem upravljaju općine i gradovi. “Međutim, sporno zemljište nije građevinsko već šumsko, što je utvrdio POSKOK, a isto je ranije na sjednici obrazložio i šef ureda načelnika”, navode.

Zašto se zemljište prenamijenilo?

Dodaju kako je sporno prvenstveno pitanje prenamjene i upisa vlasništva. Zapravo, i sam naziv Odluke kaže da se radi o državnom zemljištu. “Iako načelnik nastoji vješto manipulirati podacima, postavlja se pitanje zašto smo vršili prenamjenu ako je navedeno zemljište već bilo građevinsko, te zašto se navodi da je ‘državno’ u Odluci, ako su relevantni dokumenti koje načelnik spominje iz 1982. godine”, navode.

Posebno ih zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa ključnih za obavljanje funkcije načelnika.

“Naime, Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji gospodin Grizelj spominje osvrćući se na 2022. godinu kao relevantnu, donesen je 2005. godine, a mijenjan je dva puta 2006., tri puta 2007., jednom 2008. te jednom 2022. godine. Zakon jasno ističe na što se zabrana odnosi”, ističu.

Činjenica je, kako kažu, da spomenuti Zakon zaista šteti cjelokupnom razvoju, te kao takav treba biti hitno izmijenjen za dobrobit svih, prvenstveno u cilju razvoja naše općine i županije, te ostanka ljudi i napretka gospodarstva.

“Ne spominji stvarne probleme Hrvata”

“Međutim, ono što načelnik u iscrpnom intervjuu pojašnjava pod točkama a, b, c, d… vrijedno je pažnje, budući da se za cijenu spornog zemljišta poziva na Odluku ovlaštenog sudskog vještaka. Moramo napomenuti da je i protiv tog vještaka podignuta kaznena prijava zbog sumnje na korupciju”, navode.

Dalje navode kako kada obični građanin u Grudama želi kupiti zemljište od oko 1000 m² i kada želi ostati živjeti u Grudama, cijena za njega je često dva do tri puta veća, a nekada čak i pet do šest puta. “Bilo bi zanimljivo usporediti ostale procjene sudskih vještaka i prodaje zemljišta koje su se odvijale dok su istovremeno odbijani prijedlozi HRS-a da se zemljišta daju za jednu marku po m² kako bi se mladima omogućilo lakše stjecanje prve nekretnine”, dodaju.

“Molimo načelnika da za pravne probleme, u koje se zbog vlastite pohlepe upustio, ne spominje stvarne probleme koje većinom hrvatske općine i gradovi trpe zbog diskriminacije pri raspodjeli proračunskih sredstava Federacije, u čemu stranka čiji je član kontinuirano sudjeluje i iste podržava”, ističu.

S obzirom na to da se ističe zarada Bosne i Hercegovine od samog projekta, korisno bi bilo, kako kažu, da načelnik Grizelj odgovori koliko bi više novca zaradila Općina Grude i Županija Zapadnohercegovačka da je zemljište dano u koncesiju, kako su i predlagali, “a ne prodano za nešto više od dvije marke po m²”.

Dodaju kako vjeruju da će gospodin Grizelj imati priliku pojašnjavati prodaju zemljišta pred pravosudnim tijelima, ali pitanja koja stvarno zanimaju žitelje Gruda su sljedeća:

A) Gdje je uložen novac od prodaje zgrade “Boboška” s pripadajućim zemljištem? Cca 800.000,00 KM (2021).

B) Gdje je uložen novac od prodaje zemljišta u Drinovcima i Tihaljini? Cca 800.000,00 KM (2021).

C) Gdje je uložen novac od prodaje zgrade Duhanske stanice? Cca 1.700.000,00 KM (2023).

D) Gdje je uložen novac od podignutog kreditnog zaduženja? 2.000.000,00 KM (2023).

Napominju i kako su svi značajniji projekti u Općini Grude u mandatnom razdoblju 2020. – 2024. financirani iz drugih izvora, osim “sportskog centra” iznad Duhanske stanice:

A) Rotor – financiran od JP Autoceste FBiH. B) Pročistač – financiran iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH i ŽZH. C) Sebišina – Krenica – Sovići – financirano od JU Ceste ŽZH. D) Edukacijsko-rehabilitacijski centar – financirao Ured za Hrvate izvan RH. E) Tihaljina – Cerov Dolac – također financirao Ured za Hrvate izvan RH.

Zbog svega navedenog postavljaju pitanje. “čemu služe proračuni koji iznose i do 15.000.000,00 KM godišnje i zašto je načelnik u tom razdoblju sam sebi protuzakonito potpisivao završne račune, na način da je u isto vrijeme bio načelnik, knjigovođa i revizor”.

“Iako su navedeni upiti predmeti drugih kaznenih prijava, ipak se nadamo jednako iscrpnim odgovorima putem medija”, zaključuju.