Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH koja će biti održana krajem travnja ili početkom svibnja trebalo bi se, između ostalog, naći i pitanje Buškog jezera.
Gradnju ovog akumulacijskog jezera zajednički su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u općini u Hrvatskoj sagrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je u BiH, na području općina Tomislavgrad i Livno, sagrađena akumulacija.
“Hrvatska elektroprivreda” (HEP) na ime proizvodnje električne energije preko HE Orlovac godinama izvlači milijune, dok općinama Tomislavgrad i Livno ovo najveće umjetno jezero u Europi daje samo mrvice.
Predstavnici općina Tomislavgrad i Livno duže od 20 godina traže od HEP-a da im uveća naknade za potopljeno zemljište, čak je pokrenuta i tužba preko jednog odvjetničkog ureda u Zagrebu, ali zbog nepostojanja međudržavnog ugovora stvari se i dalje ne miču s mrtve točke, javlja Akta.ba.
U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju BiH (DERK) kalkuliraju podacima da HEP korištenjem vode iz Buškog jezera zarađuje više od 90 milijuna eura, dok na ime naknade za potopljeno zemljište Tomislavgradu i Livnu plaća tek nešto više od 600.000… eura.
Ističući da država BiH i ove dvije općine nemaju nikakve kontrole nad ovom hidroakumulacije niti znaju koliko se struje godišnje proizvede, Zijad Hadžić, potpredsjednik Općinskog vijeća Tomislavgrad, u izjavi za “Avaz” kaže da je tu u pitanju samo “dobra volja HEP-a” da im uplate bilo što.
“Lani su nam uplatili nešto više od 800.000 KM a Livnu možda do 450.000 KM. To je uistinu malo ako znamo da su tu 54 kvadratna kilometra potopljene površine. Usporedbe radi, Ramsko jezero tri puta je manje, ali Prozor dobiva godišnje možda 10 do 12 milijuna KM za naknade”, ističe Hadžić.
Hadžić naglašava i da se voda iz Buškog jezera ne koriste samo na HE Orlovac nego na još tri hidroelektrane na Cetini, kojima je Buško jezero regulator vode.
“A nama se samo Orlovac nudi da naplatimo sredstva. Mi smo zakinuti i kada je u pitanju raspodjela, jer dobivamo 59 posto, a Livno 41 posto. Ranije je taj omjer bio 67 naprema 33 posto, ali je u međuvremenu promijenjen zakon na razini FBiH te je uvedena jedna apstraktna stavka koja se odnosi na količinu vode s pojedine općine”, navodi Hadžić.
