Hrvatska vlada je na sjednici u srijedu donijela odluku o proglašenju posljednjeg tjedna u svibnju svake godine “Tjednom Hrvata izvan RH”, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prema njegovim riječima, takva je odluka donesena kako bi se “dinamizirala poveznica između domovinske iseljene Hrvatske, nastavno na brojne aktivnosti koje je hrvatska vlada poduzela u proteklom razdoblju”.

Obveza učenja hrvatskog jezika

Vlada je u Hrvatski sabor uputila izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi usklađivanja s EU Paktom o azilu i migracijama s ciljem učinkovitijeg sprječavanja sekundarnih migracija, a za tražitelje azila uvodi se obveza učenja hrvatskog jezika, prenosi Hina.

Predloženim izmjenama, navode u Ministarstvu unutarnjih poslova, omogućuje se provedba reformiranog europskog zakonodavnog okvira, a izmijenjeni zakon trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom.

Među ključnim novinama su postrožavanje kriterija za odobravanje međunarodne zaštite, kao i mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima, ali i sudjelovanje u obveznim integracijskim mjerama, među kojima je i obveza pohađanja tečajeva hrvatskog jezika.

Obvezna granična procedura

Tako će azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom biti obvezan položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine.

Zakon se usklađuje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav s ciljem lakše identifikacije osoba, uključujući podatke o djeci u dobi od šest i više godina, a što je bitno u slučajevima razdvojenosti od obitelji i njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja.

“Uvodi se obvezna granična procedura azila za tražitelje zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto”, kazao je potpredsjednik Vlade i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Zaštita nacionalne sigurnosti

Organizacijama koje se bave zaštitom prava izbjeglica te koje na temelju ugovora s Ministarstvom pružaju pravno savjetovanje osigurat će se učinkovit pristup tražiteljima tijekom granične procedure, no opunomoćeniku i predstavniku organizacije može se privremeno ograničiti pristup tražitelju kada je to prijeko potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka RH.

Nadalje, uvodi se i zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla uz mogućnost nacionalne liste, čime će se ubrzati postupci zahtjeva tražitelja međunarodne zaštite te se propisuje izrada Plana za nepredvidive situacije kad je RH suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite. kazao je Božović.