Na frekventnijim lokacijama na Jadranu u turističkim središtima sve je veći broj bankomata koji nisu u vlasništvu javnosti dobro poznatih banaka. Provizije za podizanje novca na tim bankomatima su enormne, a najčešće mete su naivni turisti.

“Negativan publicitet za Hrvatsku”

O ovoj problematici u svibnju je na Facebooku pisao Paul Bradbury, Britanac koji preko 20 godina živi u Hrvatskoj. Bradbury, ujedno i osnivač portala Total Croatia News, označio je ministra turizma Tončija Glavinu i napisao da je pojava ovih bankomata “rak rana” koja zahvaća glavna turistička područja, a koja će generirati ogroman val negativnog publiciteta za Hrvatsku ako se problem ne riješi.

Nakon što su komentatori pisali kako se ovi bankomati mogu vidjeti u dosta zemalja Europe, Bradbury je u novom postu napisao kako ovo možda nije isključivo hrvatski problem, ali svakako jest problem u Hrvatskoj.

“Gost koji želi podići 200 eura na kraju plati 240”

Za Index je kazao kako je nedavno bio na krstarenju s 20 Amerikanaca i Australaca te promatrao Hrvatsku kroz oči posjetitelja koji su prvi put došli u zemlju.

“Mnogi od njih kod kuće gotovo nikada ne koriste gotovinu jer sve mogu platiti karticom ili digitalno, ali u Hrvatskoj, gdje velik broj poslovnih subjekata još uvijek prima isključivo gotovinu, prisiljeni su koristiti bankomate.

U posljednje vrijeme došlo je do pravog “booma” bankomata koji nisu povezani s bankama, a koji često naplaćuju proviziju i do 20%. Tipičan scenarij je da gost ode na ručak i tek tada sazna da se kartice ne prihvaćaju. Konobar mu tada ljubazno pokaže najbliži bankomat, ali gost koji želi podići 200 eura na kraju plati 240 eura zbog visokih naknada”, kaže.

I Forbes upozorio na problem u Splitu

I Forbes se dotaknuo ove teme u kontekstu splitskog turizma.

“Split ima stotine bankomata po cijelom gradu, ali koristite isključivo one na kojima je jasno istaknuto ime banke. Ne koristite crvene, žute, plave ili zelene bankomate. Ja sam to napravio prvi dan i na kraju platio nevjerojatnih dvadeset posto naknade”, stoji u članku ovog portala.

Čak 35% bankomata nije u vlasništvu banaka
Kako su za Index poručili iz Hrvatske narodne banke, prema podacima iz ožujka 2025. godine, od 4.271 aktivnog bankomata u RH, njih 65% bilo je u vlasništvu banaka, a 35% u vlasništvu drugih pravnih osoba. Drugim riječima, radi se o oko 1.495 nebankovnih bankomata. U Hrvatskoj je najčešće riječ o bankomatima poput onih iz tvrtki Euronet i Auro Domus.

Euronet Worldwide jedan je od najvećih neovisnih operatera bankomata s više od 55.000 bankomata i gotovo 4 milijarde USD prihoda u 2024. godini. Posluje u više od 60 zemalja. Njihovi bankomati najčešće se mogu vidjeti na obali.

DCC je najveći problem. Što je to?

Za podizanje gotovine na bankomatima u Hrvatskoj korisnici kartica izdanih izvan Hrvatske najčešće plaćaju isključivo fiksnu naknadu po transakciji koja se kreće od 4,65 do 5,31 eura, što se tiče većih banaka. Slična naknada vrijedi i za nebankovne bankomate.

Ako su naknade na bankomatima banaka (za strane kartice) i na nebankovnim bankomatima slične, u čemu je onda problem?

Na bankomatima dodatno se nudi opcija Dynamic Currency Conversion (DCC), usluga koja korisnicima kartica izdanih u inozemstvu omogućuje opciju “preračuna” u njihovu matičnu valutu. Ako prihvate DCC, korisnici će fizički dobiti eure, ali ideja je da uz tu uslugu lakše razumiju trošak budući da će im se u njima bliskoj valuti prikazati točan iznos koji će im biti naplaćen.

DCC se nudi i na bankovnim bankomatima, ali uz niže marže nego na nebankovnim bankomatima. Na nebankovnim bankomatima, tečaj koji se nudi kroz DCC često je znatno nepovoljniji od referentnog tečaja Europske središnje banke, često i više od 10 posto. Stvar je i u tome da marža na DCC-u nije prikazana kao zasebna naknada, nego je već sadržana u tečaju koji se korisniku nudi.

Ako korisnik na nebankovnom bankomatu odbije DCC, konverziju u njegovu valutu obavlja njegova banka ili kartičarska kuća po vlastitom tečaju, koji je u pravilu povoljniji. Zato se savjetuje da se DCC uvijek odbije.

Još 2017. Europska potrošačka organizacija BEUC prozvala je ovu praksu štetnom za potrošače i zatražila od Europske unije strožu regulaciju, ističući da je DCC gotovo uvijek nepovoljniji za korisnika i da su potrošači često nedovoljno informirani o stvarnim troškovima takve konverzije.

Manipulativni izbornik na bankomatima?

Brojni korisnici su primijetili i da se Euronet i slični nebankovni bankomati drugačije ponašaju prema domaćim i inozemnim karticama, budući da se DCC nudi samo za strane kartice.

Euronet je bio suočen s kritikama zbog svojih manipulativnih izbornika na bankomatima, što je u nekim zemljama rezultiralo regulatornim pritiskom.

Praksa koja je izazvala spor odnosila se na prikazivanje opcije “Cash and Balance” koja je korisnicima naplaćivala dodatne naknade za uslugu provjere računa, dok su povoljnije opcije poput “Cash only” bile skrivene u dodatnim opcijama pod “Other”.

O slučaju je govorio češki novinar Janek Rubeš, a nekoliko banaka u Češkoj savjetovalo je korisnike da ne koriste Euronet bankomate. Češki Euronet tada je tvrdio da same banke određuju te naknade i da Euronet nema kontrolu nad njima.

YouTube kanal Honest Guide objavio je video o funkcioniranju bankomata u Češkoj.

HNB: Nemamo ovlasti za kontrolu naknada

HNB pojašnjava da visinu naknada za podizanje gotovine ili DCC na bankomatima određuju same banke i operateri prema tržišnim načelima te da nema ovlasti za izravno određivanje ili kontrolu tih naknada.

Dodaju kako su iznimno rijetko zaprimali pritužbe na rad ovakvih bankomata. Bilo je manje od deset pritužbi u zadnjih pet godina.

“Zaprimljene pritužbe odnosile su se na uslugu preračunavanja valuta na bankomatu (engl. Dynamic currency conversion). U tim slučajevima Hrvatska narodna banka usmjeravala je podnositelja ili prosljeđivala pritužbu na nadležno postupanje Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata Republike Hrvatske, pod čijom nadležnošću su nebankovni pružatelji usluge preračunavanja valuta na bankomatu ili na prodajnom mjestu”, navode.

Index se, osim Euronetu i Auro Domusu, oko ove teme obratio i Ministarstvu turizma. Pitali smo ih jesu li upoznati s ovim problemom i njegovim razmjerima.

Ministarstvo turizma: U analizu ćemo uvrstiti i popis bankomata

Navode da je tema u nadležnosti financijskih institucija, ali i da turističke zajednice izrađuju planove upravljanja destinacijom koji uključuju analizu stanja u destinaciji te da je moguće ovom analizom obuhvatiti i popis bankomata.

Kažu da “kontinuirano održavaju edukacije turističkih zajednica za uspješno upravljanje turističkim destinacijama te će na istima svakako preporučiti da se i popis bankomata uvrsti u analizu”.

Vlada uvodi mrežu bankomata, ali ona ne bi trebala obuhvatiti one nebankovne

Podsjetimo, uskoro se donose izmjene zakona o usporedivosti naknada, koji bi, između ostaloga, građanima omogućio da imaju najmanje dvije besplatne transakcije podizanja gotovine mjesečno na bankomatima drugih kreditnih institucija.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac najavio je mogućnost uspostave nacionalne bankomatske mreže. Ona bi građanima omogućila da od 1. siječnja 2027. godine podižu novac na bilo kojem bankomatu bez plaćanja naknada.

Pitanje je hoće li do toga doći jer se bankama, kako su poručili iz Ministarstva, s tim baš ne žuri. No čini se da je sigurno kako se takvo što neće odnositi na nebankovne bankomate.

“Prema našim saznanjima, ovaj Zakon neće se odnositi na upravitelje nebankovnih bankomatskih mreža”, odgovorili su za Index iz Hrvatske narodne banke.

Bradbury: Rješenje je jednostavno

Bradbury ističe da je rješenje jednostavno.

“Mislim da je rješenje za smanjenje ovog problema vrlo jednostavno – lokalne turističke zajednice trebale bi izraditi fizičku kartu i kartu na Google Mapsu sa svim lokacijama bankomata, uz naznačene približne iznose provizija za svaki bankomat, te ih široko distribuirati hotelima i drugim smještajnim objektima, kao i objaviti online.

Iako ovo nije problem specifičan samo za Hrvatsku, ovdje je itekako prisutan, a zbog pohlepe pojedinih poduzetnika već sada je izvjesno da će visoke cijene i naknade izazvati negativan publicitet”, objasnio je Bradbury, prenosi Index.hr.