Učitavanje komentara…
Popularno
Promo
Učitavanje komentara…
Ozbiljne turističke sredine pripreme za predstojeću turističku sezonu praktički započinju već završetkom one prethodne.
Čini se da su Imoćani vrlo ozbiljno shvatili što znači turizam, pa su i krenuli s pripremama za ovu turističku sezonu, odmah završetkom one 2023. godine. Kako? Pa, jednostavno, jer su mnogi od njih neumorno radili na dovršetku novih objekata, u prvom redu luksuznih kuća za odmor, kako bi bile spreme ove godine primiti prve goste, piše Slobodna Dalmacija.
Sada, već na samom pragu ove sezone u ponudi će takvih i sličnih objekata biti više od šest stotina, što je brojka koja fascinira, s obzirom na činjenicu da je, recimo 2016. godine bilo svega stotinjak takvih objekata.
S druge strane, ozbiljnije su shvatili, a poučeni iskustvom, zahtjeve svojih gostiju, pa su na vrijeme dodali neke nove sadržaje svojim objektima, poput teretana, dječjih igrališta, polivalentnih sportskih terena, neki od njih su instalirali grijanje u bazene, obavili praktički cijeli remont instalacija.
Vidjevši da mnogi gosti samostalno pripremaju sebi hranu, koju kupuju ili kod obližnjih OPG-ovaca ili u imotskim privatnim mesnicama, praktički i nema objekta gdje nisu izgrađeni vanjski kamini za roštiljanje.
No, s druge strane, a to je organizacija raznih sadržaja tijekom ljetne sezone, kako bi se gosti što više zadržali kod svojih boravišnih destinacija, također je znatno poboljšana situacija.
– Kako se bliži kraj travnja, već nam dolaze i grupe gostiju na jednodnevne izlete. Praktički za nas je sezona već započela. Ono što smo vidjeli i na terenu, domaćini, vlasnici tih više od 600 kuća za odmor, osim luksuznog smještaja imaju svaki i poneke zanimljive sadržaje za goste – kaže Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice Imota.
Direktor TZ-a navodi kako su nedavno otvorili dionicu Camino staze susjednog Makarskog primorja, a također, počeli su stizati i prvi gosti u kuće za potez Međugorje-Imotski.
– U svibnju se otvara dionica Međugorje-Dubrovnik, a na nama je sada da radimo na tome sa susjednim Sinjom na uređenju i otvaranju hodočasničke staze Sinj-Cista Velika, tako da bi se konačno ispunila želja mnogih hodočasnika da se spoji Sinj i Međugorje, dakako preko Camino staze Imota – naglašava direktor Turističke zajednice Imota.
– Uostalom i hodočasnički turizam, koji je vrlo popularan, jedan je od važnih aduta ponude u našoj viziji razvoja turizma. Uostalom, mi praktički svaki tjedan i prije nekog službenog početka turističke sezone imamo pojedinaca, grupa koji dolaze na ove markirane hodočasničke staze po Imotskoj krajini. Time su na jedan način uključeni i vlasnici apartmana, te hoteli – veli Kolovrat.
Direktor TZ-a ističe kako je nedavno završen veliki posao, ulaskom Geoparka Biokovo-Imotska jezera pod UNESCO-vu zaštitu. UNESCO Geopark Biokovo-Imotska jezera širom otvara vrata još većem broju turista ljubitelja prirodnih ljepota i njihovih specifičnosti.
– Istina taj ulazak pod okrilje UNESCO-a i obvezuje i daje novu vrstu posla da se sve to očuva i oplemeni, no to sve skupa i nije ništa prema onome što smo dobili u privlačenju novog broja turista – napominje Kolovrat.
– Kada već govorimo o sadržajima koji bi zanimali turiste, kako bi osim mira, tišine čistog okružja i svoga odmora imali nešto što će ih zanimati i gdje bi mogli provesti dio svoga odmora. Mi imamo toliko fenomenalnih prirodnih jezera da praktički svake godine možemo ponuditi neka atraktivna istraživanja, bila ona tipa pustolovine ili naučnih istraživanja.
Tako, recimo od 1. svibnja pa tamo do 7. svibnja čeka nas znanstvena ekspedicija na predivna jezera u općini Lokvičići, Mamića jezero, Knezovića jezero, Galipovac, zajedno sa Dva oka, jednim od izvorišta rijeke Vrljike, gdje će speleoronioci, biolozi, hidrolozi, pa i arheolozi raditi detaljna istraživanja tih jezera.
Plan je zaroniti do dna svih tih jezera, tu uzeti uzorke pijeska, trava, zapravo segmenata podvodnog svijeta koji je još neistražen.
Vidjeli smo u predhodnim sličnim istraživanjima koliko su te ekspedicije zanimljive turistima, nama. pogotovu, jer ćemo nakon svih tih istraživanja i znanstvene valorizacije biljnog i životinskog svijeta toga našega prirodnog vodenog blaga, uskoro imati i vrijednu fotomonografiju koja će još više zaintrigirati sve ljubitelje prirode – upozorava Luka Kolovrat.