”Facebook je komercijalna platforma i on je omogućio korisniku da zaštiti svoju privatnost, ali postoje organizirane kriminalne grupe koje će prikupljati podatke. Nikad ne znate da li netko od vaših prijatelja radi na preprodavanju tih podataka”, rekao je inspektor Federalne uprave policije Saša Petrović za N1 komentirajući sve češću pojavu krađe identiteta na Facebooku.

U kolovozu 2012. godine, Facebook je procijenio da je više od 83 milijuna Facebook računa bilo lažno, a o takvim slučajevima u Bosni i Hrrcegovini, Petrović je za kazao kako je to pojavni oblik te da djelo kao takvo ne postoji.

Prvo Facebooku pa onda policiji 

”Postoji zloupotreba osobnih podataka i lažno predstavljanje, međutim, u našem zakonodavstvu se i jedno i drugo odnosi na službene, vojne ili odgovorne osobe i prije toga bih napomenuo da je Facebook kao Facebook prilikom kreiranja otvorio opciju da svi podaci koji se nalaze na društvenoj mreži nisu vlasništvo korisnika nego su vlasništvo kompanije Facebook, tako da svaka fotografija koja se objavi je ustvari vlasništvo Facebooka i omogućeno je samim tim i dijeljenje trećim osobama i pravljenje tih lažnih profila”, rekao je Petrović.

Petrović je istaknuo kako policija nije prva adresa na koju se trebamo obratiti ukoliko vidimo da postoji profil sa našim podacima te da je prva adresa administrator Facebooka, a da ako postoji posljedica onda je policija adresa, odnosno tužiteljstvo.

Napomenuo je kako ono što objavimo na Facebooku više nije naše vlasništvo, nego vlasništvo te društvene mreže.

“Živimo u digitalnom dobu. Ljudi sad žive internet i u biti, ako nemaš Facebook ili Instagram, ne postojiš. Ljudi objavljuju sve i svašta ne razmišljajući. Tek kad nastupi problem, onda shvate što su učinili. Također, ako i obrišete nešto sa Facebooka, to ipak negdje ostane. Ako se već koristite internetom, Facebookom, obrazujte se”, naglasio je.

Ako idete na more, ne javljate da je prazna kuća

Petrović se dotaknuo i najćešćih primjera zloupotrebe identiteta.

“Mi dnevno imamo pet do šest prijava, barem u Federalnoj upravi policije, i najčešće su prevare na Facebooku i Instagramu. Tamo gdje ima novca je otprilike ciljna grupa tih napadača, dakle tvrtke koje se oglašavaju na internetu, pa onda imamo iznude, gdje prave lažne profile djevojaka. Odnosno, stupaju u internet vezu sa žrtvom gdje nastupa razmjena fotografija seksualno escplicitnog sadržaja i na kraju ucjenjuju za novac. Onda postoji prodaja lažne robe, krađa podataka u smislu bankovnih kartica, gdje u jednom trenutku korisnik daje svoj broj kartice”, naveo je.

Petrović je istaknuo i savjete u vezi sa tim koje podatke ne bismo trebali ostavljati na internetu.

“Nemoguće je sve objasniti osim osnovne fizičke zaštite, kao što je licencirani softver, antivirus i slično. Svi podaci su interesantni – ime djeteta, ime majke, sve se to može koristiti za resetiranje pristupnih šifri na Facebooku. Ima Facebook tu zaštitu privatnosti, zaštitite tko može da vidi te podatke. Mi svakodnevno provjeravamo i obavještavamo građane o mogućim opasnostima na stranici, a postoji na tisuću stranica gdje se može pročitati o tome kako se zaštititi. Savjetovao bih da se ne postavljaju slike djece jer napadači prerađuju te slike i skidaju odjeću te takve slike idu na tržište. Također, statusi poput otišao sam na more, što znači da je kuća prazna, ne postavljati na internet”, naglasio je Petrović za N1.