U ovom članku detaljno ćemo opisati sva ulaganja vezana uz sadnju smilja i ulazak u zonu dobiti. Prednost sadnje smilja, uz minimalna početna ulaganja, je i ta što je smilje kultura koja ne zahtijeva sadnju svake godine.
Prosječni vijek trajanja je sedam godina, što je razdoblje u kojem biljka postiže optimalne prinose.
U tijeku 2. godine kompletna investicija se otplati, uz profit od 7.640,00 KM. Trajnost nasada na obrađenom kršu veća je za 2-3 godine u odnosu na nasade na čistom tlu.
* Izvor: PRIRUČNIK SAKUPLJANJE, UZGOJ I PRERADA SMILJA, Tanović N., Džubur A., Rozić S., Jukić M.
7 komentara
Je.alo vas smilje više, jeste dodijali…
Meni više smeta ovo “bagerisanje”. Strojni rad (ne mašinsi), pa prema tomu “bagerovanje”, a ne “bagerisanje”. Hrvati su nekad ovaj stroj nazivali jaružalo ili rovokopač.
Glupo je pricat o cijeni rada bagera i freze kao i konacnoj cijeni smilja koke ce znatno opast radi lokalnih otkupljivaca koji ce se najvjerovatnije tajnim dogovorom odrzavat znatno niza cijena od ovih 5 km
Kad bi to bilo po prvoj tablici cijela hercegovina bi bila u cmilju, a prihodi bi bili znatno veći nego na duhanu.
Sa jednog hektara cmilja uzeti bruto 35 000 marak godišnje. Ako imate čisth 6 godina – sezona, ne računajući prvu berbu kojom vraćate uloženo – to je 210 maraka bruto.
Nek imate troškova transporta – đubriva- berbe – održavanja 10000 KM po hektaru godišnje.
NETO za 6 godina dobijete 160 000 km to je 2200 KM mjesečno čistog novca. To je za ove uvjete PLAĆURINA.
Daj Bože da to bude tako jer će Hercegovina postati bogata zemlja. Hektar cmilja bio bi dovoljan za lagodan život cijele jedne obitelji.
Za ove novce trebalo bi proizvest godišnje dvije tone duhana po 12 km, što nije realno, jer za 2 tone suhog duhana treba 40 tisuća struka duhana za dobre berbe i na dobroj zemlji (50 kg po hiljadi).
Mislim da će sadnja smilja biti isplativa čak ako cijena padne i na 2,5 ili 3 KM. Opet je za uloženi trud dobit dosta velika.
Morate znati, ako ovo dobro krene da država neće stajati po strani. Morate računati na poreze. kakvi će oni biti to nitko ne zna, ali oni će sigurno uzeti ono što žele.
U hercegovini bi se okretali milijuni eura čistog izvoza, od biomase lokalne firme bi mogle proizvoditi pelet za grijanje (zašto ne). Možda bi bio manje kaloričan, ali bi zato bio jeftiniji.
Možda, možda, možda … Puno je pitanja, a malo odgovora potkrijepljenih iskustvenim činjenicama. Sam bog zna kako će ovo završiti.
Ma ko zna koliko će rodit pa to je poljoprivreda nijedna godina nije ista lako je za matematiku 5×5uvik 25 ali u poljoprivredi nikad isto jadnog naroda
Jeblo vas cmilje u cmar vise
Ja ću brat cmilje za porciju riže
I kvarat kruha