Na dan kada je rođen književnik Benjamin Tolić, u njegovom rodnom Posušju upriličena je svečanost dodjele učeničke stipendije i književne nagrade Benjamin Tolić, te predstavljanje nove knjige Benjaminov zbornik, u čast tog eruditu i domoljubu.

Načelnik Ante Begić pozdravio je goste iz Zagreba Benjaminovu suprugu akademkinju Dubravku Orajić Tolić, te uvažene akademike, književnike, glumce i novinare, a izrazio nadu da će se ova lijepa suradnja nastaviti i u budućnosti.

Književnica Anita Martinac istaknula je inicijativu koja je poslana Općinskom vijeću Posušje da se 8. srpnja proglasi Benjaminovim danom, te da se nastavi tradicija dodjele stipendije i književne nagrade upravo na taj dan.

Učenička stipendija u iznosu od 1.000 eura, Benjaminovu medalju, povelju i laptop općinski načelnik Ante Begić uručio je svršenoj učenici Gimnazije Fra Grgo Martić u Posušju Jeleni Čamber, koja je s iznimnim rezultatima završila Gimnaziju i Srednju glazbenu školu, te sudjelovala na brojnim županijskim i federalnim natjecanjima.

Književnu nagradu u novčanom iznosu od 2.000 eura, Benjaminovu medalju i povelju književnica Anita Martinac uručila je Ivanu Šimiću za knjigu „Matijino stoljeće rata“.

Od knjiga pristiglih na natječaj za književnu nagradu Benjamin Tolić članovi Prosudbenog povjerenstva (književni kritičar Damir Pešorda, prošlogodišnji dobitnik iste nagrade Mate Kovačević i Anite Martinac uime Zaklade) složili su se oko toga da nagrada pripadne romanu „Matijino stoljeća rata“, kao i oko toga da knjiga Zdenke Čorkalo i Stojićeva zbirka priča također zaslužuju pohvalu zbog zanimljive tematike i pripovjedačkog umijeća.

U nagrađenom romanu „Matijino stoljeće rata“ pred čitateljevim očima oživljava početak dvadesetog stoljeća kada po prvi put veći broj mladića iz hercegovačkoga kraja pokušava otići trbuhom za kruhom u Ameriku; gladne godine potkraj Prvog svjetskog rata kada fra Didak Buntić spašava hercegovačku djecu odvodeći ih u Slavoniju; galicijsko blato i uzaludno prolivena krv na istočnom frontu između ostalih i brojnih hercegovačkih mladića; izgradnja crkve u Grudama i živopisni lik župnika fra Gabre Grubišića koji je crkvu gradio; šverc duhana i nadmudrivanje sa žandarima i financima; Drugi svjetski rat i popratni zločini četnika i partizana i, konačno, ratni sukobi devedesetih godina dvadesetoga stoljeća.

Glavnoj je junakinji u Prvom svjetskom ratu ubijen otac, u Drugom muž, a u trećem ratu koji je preživjela, onom devedesetih, ubijeni su joj sin i unuk. Pred čitateljem – a roman se čita u dahu – izrasta ne samo povijest jedne obitelji s njezinim traumatičnim iskustvima, nego i svojevrsna rekonstrukcija života hercegovačkog puka kroz to vrijeme, oživljena povijest.

U sklopu ovoga događaja predstavljen je Benjaminov zbornik radova s prošlogodišnjeg simpozija, u izdanju nakladnika Alfa d.d. Zagreb i Ogranka Matice hrvatske u Posušju.

Zbornik su predstavili glavni urednik akademik Božidar Petrač, hrvatski književnik, književni kritičar, novinar, prevoditelj i profesor Damir Pešorda, novinarka Hine Smiljana Škugor Hrnčević i književnica Anita Martinac, a ulomke Benjaminovih radova govorio je kazališni, televizijski i filmski glumac Robert Kurbaša.

U drugom djelu programa posjetitelji su mogli uživati u predstavi Mire Gavrana „Na kavici u podne“, priopćili su organizatori ovoga događaja.