Arheolog Goran Glamuzina tvrda kako se na prostoru sela Podvranić zapadno od Širokog Brijega nalazi prapovijesni lokalitet.

”Riječ je o jednoj prapovijesnoj gradini koja je, kako i široj javnosti, tako i domaćoj arheološkoj struci, totalna nepoznanica budući da nije uopće niti registrirana kao arheološki lokalitet, niti unesena u knjigu Arheološki leksikon BiH”, napisao je Glamuzina na svom blogu.

On tvrdi da je jedini vrlo vrijedni spomen ove prapovijesne gradine načinjen u knjizi ‘Širokobriješka baština’ autora Ivana Dugandžića u kojoj je ovo nalazište opisano u vrlo kratkim crtama, no međutim pri čemu nije opisano kao gradina već kao izdužena gomila sa prapovijesnim zidom, pri čemu je napisano da je riječ o mogućem zidu prapovijesne utvrde, kao i to da se u neposrednoj okolici nalazi prapovijesno naselje.

Ovaj navod iz knjige upravo je Glamuzin unagnao da ode na lice mjesta, s ciljem da malo detaljnije i pomnije ‘izvidi’ te istraži ovaj prapovijesni lokalitet.

”Ogromno bogatstvo neistraženih kamenih građevina, točnije – zidova, sadrži čitav ovaj predio oko Podvranića, pokazuju i razotkriveni također izuzetno monumentalni i impresivni kiklopski zidovi unutar jedne male uske drage koja se pruža sjevernije od prapovijesnog grada uzduž padine sve do njenih vrhova”, kaže Glamuzina.

On kaže kako je brojna graditeljska ostavština Ilira na prostoru čitave Hercegovine.

”Kočerinjani, odnosno Podvranićani bez ikakve sumnje trebaju biti preponosni sa svojom bogatom i slavnom Ilirskom poviješću, koja nije nikakva mitomanija niti puka filozofija, već je to povijest koju najviše od bilo kojeg drugog povijesnog razdoblja, osim gena, neporecivo potvrđuju nebrojeni ostaci prapovijesnih gradina, gradova, gomila, raznih kamenih hramova, ustvari neprocjenjivo vrijedna kulturno-povijesna graditeljska baština od kamena”, naveo je Glamuzina na svom blogu.

bljesak.info