Više poljoprivrednih kultura bit će hit ove godine u Hercegovini te nada kako se i na ovim prostorima od rada svojih ruku ipak može živjeti. – Ako mi ne uspije smilje ove godine, pakiram kovčege i idem u Njemačku. Tim riječima jedan Gruđanin otkriva svoje planove za 2016. godinu. Priprema se za sadnju 20 tisuća sadnica smilja na proljeće, piše Večernji list BiH.

Ogromne površine

Odavno u Hercegovini nije vladao toliki entuzijazam kao sada kada je smilje u pitanju. Prema podacima Udruge “Hercegovačko ljekovito bilje” u 2014. godini u Hercegovini je smiljem bilo zasađeno oko 40 hektara, a u prošloj čak 500 hektara. Podaci govore da je u samo godinu dana zasađeno čak 460 hektara smilja, a broj zasađenih hektara će u ovoj, 2016. još rasti. I stručnjaci vjeruju da će priča sa smiljem ići u pozitivnom smjeru. – Najbolja praksa je u zapadnoj Hercegovini gdje se kultiviraju ogromne kršne površine s makijom i gdje bukvalno melju kamen. Na takvom, potpuno neiskorištenom i pasivnom prostoru može se dobiti smilje odličnih karakteristika, kazao je za Deutsche Welle prof. dr. Ahmed Džubur. Pojedine općinske vlasti za sadnju čak daju i poticaje. Primjerice, Posušje je davalo i po četiri tisuće sadnica, što je kod ljudi doživjelo pozitivan odjek, počela su i samoinicijativna ulaganja. Također, u toj općini su nabavili i uređaj za destiliranje te ga dali Braniteljskoj udruzi “Eko Hercegovina” na korištenje, te su svojim potezima primjer i drugim općinama kako poticati proizvodnju i razvoj i zaustaviti iseljavanje koje je u proteklom razdoblju ponovno uzelo maha.

Financijski rezultati

Osim smilja, saditi će se i maline, ekonomski najznačajniji voćarski proizvod u BiH, ali tek na jesen. – Uzgoj malina je moguć na jugu Hercegovine, ali uz dodatnu zaštitu od vrućina karakterističnih za mediteransku klimu kakva je na tom području, kao i više vode kojom bi se nadoknadila potrebna vlažnost zemljišta. BiH ima povoljne zemljišne i klimatske uvjete za intenzivnu proizvodnju malina, kazao je nedavno za “Večernji list BiH” Rusmir Hrvić, prvi čovjek Klasa, koji ove godine priprema nove mjere suradnje s malinarima. A osim bilja i voća, saditi će se, naravno, i povrće za prodaju. Mnogi su pronašli dodatni izvor zarade u krastavcima kornišonima. – Na relativno malim zemljišnim površinama postižu se odlični prinosi, što se odražava i na financijske rezultate, tvrde zadrugari koji su se bavili ovim poslom, te će nastaviti i na proljeće. Za sve navedene kulture, krenuli su ili će krenuti edukacijski seminari na kojima će se oni koji žele proizvoditi i zaraditi upoznati s načinom rada.