Proizvođači iz BiH već godinama su suočeni s brojnim, ponekad i apsurdnim, izvancarinskim barijerama prilikom izvoza svojih proizvoda, prije svega u zemlje CEFTA, što bi moglo ozbiljno poremtiti robnu razmjenu s tim zemljama.

Iz tog razloga, gospodarstvenici iz BiH ističu da će, ukoliko se nastavi s trenutnim barijerama, zatražiti od nadležnih organa da uvedu recipročne mjere, jer domaće firme u sve većoj mjeri odustaju od izvoza određenih proizvoda ili usluga u Srbiju, Makedoniju i druge zemlje potpisnice Centralnoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Oni upozoravaju da se od njih vrlo često zahtijeva da prilikom izvoza potpuno prilagode ambalažu, deklaraciju i sadržaj tržištu gdje izvoze, što umnogome poskupljuje robu i smanjuje konkurentnost, pišu Nezavisne novine.

Tako se bh. izvoznicima roba s granice sa Srbijom vraća čak i zato što, na primjer, na limenci nektar piva piše “svijetlo”, umjesto “svetlo” pivo, ili su na njoj navedena dva uvoznika, a Srbija izričito zahtijeva da to bude jedan uvoznik. S druge strane, da apsurd bude veći, činjenica je da jelen pivo ima više od 10 uvoznika u BiH i na limenci piše “svetlo” pivo i to nikome u BiH očigledno ne smeta.

Goran Račić, predsjednik Područne gospodarske komore Banjaluke, rekao je da apsurdne necarinske barijere koje za robu iz RS postavlja Srbija prijete da poremete dosadašnju dobru robnu razmjenu.

“Nedavno se dogodilo da je na granici sa Srbijom zaustavljen kontingent piva ‘Banjalučke pivare’ jer je na deklaraciji pisalo da je riječ o ‘svijetlom’ pivu. Carinske službe Srbije objasnile su da to nije u duhu srpskog jezika i da će vratiti kontingent ukoliko na deklaraciji ne bude stajalo ‘svetlo'”, rekao je Račić. On je izrazio sumnju da iza ovakvih necarinskih barijera stoji interesni lobi koji zbog nejasnih razloga neće robu iz RS u Srbiji.

On je upitao što bi se dogodilo kad bi bile uvedene recipročne barijere u BiH, odnosno RS, na robu koja dolazi iz Srbije.

“Što bi se, na primjer, dogodilo kad bi se na granici BiH, odnosno RS, uvjetovalo da u deklaraciji umjesto ‘svetlo’, bude napisano ‘svijetlo’ pivo? A, kako bi tek na takvu apsurdnu necarinsku barijeru reagirali uvoznici jelena, kojih je čak 16 u BiH i RS? Kod nas jelen pivo ima 16 uvoznika, a pivo ‘Banjalučke pivare’ je vraćeno jer je na limenci pisalo dva uvoznika”, upitao je Račić. On je naglasio da je takva situacija i sa “Vitinkom” iz Kozluka, koja ima problema prilikom izvoza.

“Te barijere su stvorile negativno opredjeljenje naših firmi za izvoz u Srbiju, tako da imaju sve manje ambicija i da izvoze za Srbiju, iako potrošači u Srbiji blagonaklono gledaju na proizvode iz RS”, rekao je Račić.

“Mi ćemo nastojati tražiti od naših organa da uvedemo recipročne mjere, ukoliko i u narednom razdoblju budemo imali te barijere, jer moramo naći način kako da zaštitimo našu proizvodnju i uzvratimo istom mjerom”, rekao je Račić.

Igor Gavran, savjetnik u Sektoru za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH, pojasnio je da gospodarstvenici za rješavanje problema tih barijera moraju podnijeti prijavu putem upitnika koji se nalazi na internet stanici VTK BiH, koja biva proslijeđena nadležnom ministarstvu, koje dalje reagira prema državi na koju se prijava odnosi, prenose Nezavisne novine.

“To se i do sada događalo i mnoge barijere su uklonjene na taj način. Trenutno se, primjera radi, u Makedoniji pojavljuje problem nepriznavanja određenih atesta kada je riječ o izvođenju građevinskih radova i taj problem će se delegirati na sljedećem sastanku CEFTA gospodarskih komora”, rekao je on. S druge strane, kazao je da je u Srbiji sporno i pitanje važnosti određenih certifikata koji su ranije priznavani i imali neograničeno trajanje, a sada im se zahtijeva odgovarajući rok trajanja.

“Kada je riječ o pivu, Srbija je imala velike primjedbe na izmjene Zakona o trošarinama BiH, koje su, po našem mišljenju, neutemeljene i vrlo je moguće da se sada neke dodatne barijere našim pivarama postavljaju kako bi se pokušalo uzvratiti”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, od bh. proizvođača se vrlo često zahtijeva da potpuno prilagode ambalažu, deklaraciju i sadržaj tržištu gdje izvoze, a sa druge strane bh. vlasti dozvoljavaju da na bh. tržište dođe roba sa deklaracijom na potpuno stranom jeziku.

“Barijere koje su se i ranije događale su gotovo potpuno onemogućavale izvoz određenih proizvoda, tako da su drastično mijenjale moguću sliku robne razmjene”, rekao je Gavran.

bljesak.info