Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a potvrdila Vlada Federacije BiH, trebale bi se naći na dnevnom redu sutrašnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Najviše pozornosti javnosti izazvala je izmjena članka 81., koja se odnosi na izračun najniže mirovine i primjenjivat će se isključivo na buduće umirovljenike.

Iz Ministarstva navode kako je izmjena ovog članka donesena na inzistiranje Saveza udruga umirovljenika FBiH. No, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH, tvrdi da Savez nikada nije tražio izmjene članka 81. u ovom obliku. Kako navodi, upozoravali su isključivo na nelogičnost da jednaku mirovinu imaju osobe s 15 i one s 35 godina staža, piše Faktor.

Prema predloženim izmjenama, najniža mirovina za sve buduće umirovljenike računat će se na temelju prosječne mirovine iz prethodne godine. Tako je propisano da za 30 i više godina mirovinskog staža, a manje od 35 godina, mirovina ne može biti niža od 75 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.

Ako se uzme u obzir da će mirovine u veljači biti povećane za 11,6 posto, prosječna mirovina porast će sa 651 KM na oko 725 KM. U tom slučaju, 75 posto od 725 KM iznosi 543 KM.

Istodobno, najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 599 KM, nakon povećanja od 11,6 posto iznosit će oko 668 KM, što znači da bi dio budućih umirovljenika s duljim stažem mogao primati niži iznos od sadašnje najniže mirovine.

U izmjenama se navodi i da za 35 godina staža, a manje od 40 godina, mirovina ne može biti niža od 85 posto prosječne mirovine iz prethodne godine. Izračun pokazuje da 85 posto od 725 KM iznosi 616 KM, što je također manje od očekivanog iznosa najniže mirovine.

Posebno se upozorava i na položaj osoba s manje od 20 godina staža i navršenih 65 godina života, kojima bi mirovina iznosila najmanje 60 posto prosječne mirovine iz prethodne godine, odnosno oko 435 KM.

Prema važećem zakonu, osobe koje odu u starosnu mirovinu s primjerice 15 godina staža i 65 godina života imaju pravo na najnižu mirovinu, koja trenutačno iznosi 599 KM.

Novim izmjenama članka 81. propisano je da za 20, a manje od 25 godina staža, mirovina ne može biti niža od 65 posto prosječne mirovine iz prethodne godine, što nakon povećanja iznosi oko 471 KM. Za 25, a manje od 30 godina staža, mirovina ne može biti niža od 70 posto prosječne mirovine, odnosno oko 507 KM.

Poznato je da je velik broj građana nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini radio, ali bez uredno uplaćenih doprinosa, zbog čega nemaju staž razmjeran godinama rada.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu kako osoba s 20 godina staža ne može imati istu mirovinu kao netko s punim radnim stažem. Ipak, otvoreno je pitanje sudbine građana koji su, primjerice, imali 10 ili 12 godina staža, uredno uplaćivali doprinose, ali nikada neće ostvariti pravo na mirovinu, iako su ta sredstva tijekom godina akumulirana.

Dodatna pitanja otvaraju se i u slučaju obiteljskih mirovina, gdje supruga nakon smrti supruga preuzima njegovu mirovinu, unatoč činjenici da su oboje tijekom radnog vijeka uplaćivali doprinose.

„Moramo imati empatiju kada je riječ o odnosu prema umirovljenicima. Imam ljude kojima su se tvrtke raspale nakon agresije na BiH. Smatram da je ovaj zakon potreban, ali je donesen prerano. Nismo raščistili te probleme i ne možemo se uspoređivati sa zapadnim zemljama“, poručio je Fahrudin Čolaković, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH.