S cijenom od 8 eurocenti (koliko je prošle godine iznosila cijena električne energije) stanovnici ove zemlje za električnu energiju su tijekom 2023. godine trebali izdvojiti gotovo upola manje novca po kilovatsatu od stanovnika Republike Hrvatske. Naime, prema podacima objavljenim u Pixsellovoj grafici, a koji se odnose na cijene električne energije tijekom 2023. godine, kad su u pitanju kućanstva u Europskoj uniji s godišnjom potrošnjom između 2500 i 5000 kilovatsati, u Hrvatskoj građani plaćaju 15 eurocenti za kilovatsat, i to uključujući sve poreze i davanja.

Najskuplju struju među zemljama Europske unije plaćaju stanovnici Njemačke, gdje kilovatsat stoji čak 40 eurocenti, a odmah do njih su stanovnici Irske koje jedan kilovatsat stoji 38 eurocenti. Na drugom kraju ljestvice zemalja EU-a najjeftinije prolaze stanovnici Mađarske i Bugarske, gdje je cijena kilovatsata 11 odnosno 12 eurocenti. Prema istim podacima, Francuzi za kilovatsat izdvajaju 26 eurocenti, Talijani 33 eurocenta, Španjolci i Portugalci 23, a Slovenci 21 eurocent. U Srbiji je cijena električne energije tek neznatno viša nego u Bosni i Hercegovini te stanovnici ove zemlje izdvajaju 10 eurocenti po potrošenom kilovatsatu, dok stanovnici Kosova za isti trošak plaćaju 11 eurocenti.

Treba napomenuti kako se, uz to što BiH ima najnižu cijenu električne energije u Europi, stanovnici ove zemlje, barem po ovom pitanju, nalaze u povoljnijem položaju od većine zemalja svijeta. Naime, tu temu nedavno su obradili i pojedini specijalizirani portali koji se bave kretanjem vrijednosti energenata. Prema njihovim podacima, uspoređujući cijene električne energije i naftnih prerađevina u 100 zemalja u svijetu, BiH se našla na 99. mjestu liste po visini cijene električne energije, a kada je u pitanju gorivo – na 61. Tako, prema njihovu pisanju, BiH ima mnogo povoljniju cijenu električne energije, koja je za čak 30 posto niža od globalnog prosjeka, a društvo joj na ovom popisu prave Mađarska, Bjelorusija, Srbija, Južna Koreja i Meksiko. Prema podacima objavljenim na spomenutim portalima, tijekom prošle godine jeftiniju struju od stanovnika BiH plaćali su samo stanovnici Demokratske Republike Kongo.

Omjer elektrana

Prema tvrdnjama stručnjaka, razlike u cijenama dijelom su rezultat i načina na koji se proizvodi električna energija. Tvrde kako je proizvodnja električne energije uz pomoć solarnih i vjetroelektrana značajno skuplja od proizvodnje iz hidroelektrana. Prema službenim podacima, proizvodnja hidroelektrana je tijekom 2023. godine bila veća za 44 posto, a termoelektrana manja za 13 posto u odnosu na 2022. godinu.

Zavod za statistiku BiH objavio je da je, primjerice, u prosincu 2023. ukupna proizvodnja električne energije u FBiH iznosila 714 GWh, od čega su u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane sudjelovale s 38,24 posto, termoelektrane s 57,84 posto i vjetroelektrane s 3,9 posto. Inače, BiH se međunarodnim sporazumima obvezala na provedbu dekarbonizacije do 2050. Do tada bi trebala povećati svoj udio energije iz obnovljivih izvora, a do 2030. na više od 40 posto.