Kad je direktorica makarske Turističke zajednice Hloverka Novak Srzićnedavno preko statusa na Facebooku izrazila nezadovoljstvo jer iz tamošnjeg noćnog kluba “Petar Pan” non-stop trešte narodnjaci i u njemu učestalo gostuju folk zvijezde, te pritom spomenula ime Jelene Karleuše, poznata pjevačica iz Srbije, bez dlake na jeziku, odmah joj je odgovorila na Instagramu.
“Čitam da se neka gospođa iz turističke organizacije Makarske ljuti što sam tamo imala nastup nazivajući me ‘cajkom’. Cajka je pogrdan naziv za ženu koja se bavi muzikom iz Srbije.

Trebate se malo educirati tko sam ja. Ne bruji Makarska o meni, kako kažete, nego cijeli svijet. Ne zato što sam ja ‘cajka’, nego što sam zvjezdetina koju vole milijuni i izvan granica Balkana.
Zbog takvih kao što ste vi su u Hrvatskoj plaže poluprazne” – oštro je uzvratila Karleuša ljutitoj Hloverki zbog izjave o poplavi “glazbenog treša” u njezinu gradu, što baca sjenu na sav trud TZ-a uložen u “odličan kulturni program”, kako je napisala Novak Srzić.
“I onda privatni poduzetnici dođu na mjesec dana po profit u grad i u ‘Petar Pan’ dovode Karleuše svih fela i, na koncu, jedino po tome neki žele zapamtiti i ‘obilježiti’ naš grad.”

‘Zovemo kvalitetne izvođače’

Kroz diskoteku, koju je lani od suvlasnika splitske “Vanille” i još nekoliko poznatih splitskih okupljališta Gordana Boljata Goge i Marka Bralića Keta preuzeo Goran Drmić, bivši nogometaš Zagreba, Istre, Karlovca i nekoliko ruskih klubova, ovog su ljeta, uz domaće snage poput Severine i Jelene Rozge, prodefilirali i Maja Berović, Milica Todorović, Aca Lukas, Mile Kitić, Dragana Mirković…
Do kraja sezone najavljeni su i nastupi Ace Pejovića, MC Stojana, Kije Kockar… Narodnjačka etiketa “Petra Pana” je neupitna.

Događa li se isto i u drugim dalmatinskim klubovima, poglavito u srcu ljeta, provjerili smo na još nekoliko adresa na Jadranu. Dok se u nekima ljute što ih se zbog angažiranja nekolicine folkera iz Srbije karakterizira kao narodnjačke, u drugima pojašnjavaju kako ne ugošćavaju “turbo-folkere s istoka, nego tamošnje kvalitetne izvođače poput Željka Joksimovića ili Saše Matića, čija glazba nema veze sa šundom”.
Uz Makarsku je, što se tiče narodnjaka, već odavno ‘poklekao’ i Split, iz čijih noćnih okupljališta tutnje stari i aktualni hitovi producenata iz Srbije, koji očito dobro znaju pogoditi čarobnu formulu, ugodnu uhu ovdašnje mladeži.
Osim kafića s folk repertoarom, u gradu pod Marjanom već godinama dobro posluju i klubovi u koje zalaze imena poput Sandre Afrike. Petanaestak narodnjačkih imena iz Srbije redovito obilazi dalmatinske adrese, pa tako i Split u koji, ovisno o veličini i popularnosti kluba, zalaze izvođači s istoka različitoga glazbenog profila i kalibra.
Tako će, primjerice, u kavanu-disco “Kauri” zaći folkeri slabijeg dometa poput Kije Kockar ili Maje Berović, a u “Vanillu” Željko Joksimović, Saša Kovačević, Sergej Ćetković ili Saša Matić.

I u tek nešto više od tridesetak kilometara udaljenom Sinju ne bježe od angažiranja izvođača narodnjačkog zvuka. Publika ih, vele nam u tamošnjem klubu “Piccadilly”, traži, a na njima je da pametno doziraju i – prežive u zahtjevnom poslu.
MC Stojan je u svom obilasku Jadrana prošlog vikenda posjetio i “Piccadilly” (baš kao i primoštensku “Auroru”), a zahvaljujući sporadičnim gostovanjima s istoka u proteklom razdoblju, i Sandra Afrika, Milica Todorović, Željko Samardžić, Mile Kitić…

– Tema je previše kompleksna i široka da bi se u nekoliko rečenica objasnila situacija na terenu. Tko to može objasniti u dvije rečenice, svaka mu čast. Traže li te izvođače naši posjetitelji?! Traže, svaki izvođač ima svoju publiku. Kad nam dođe Petar Grašo ili Željko Bebek imat ćemo publiku od trideset do pedeset godina. Bit će i cura i momaka od dvadesetak godina.

A izvođače poput MC Stojana, Jale Brata, Bube Corellija i sličnih sluša publika do maksimalno trideset. Ti izvođači ne prolaze ništa bolje niti išta gore nego bilo koji hrvatski izvođač kojega dovodimo u klub.

Radimo kvalitetan posao, ne samo pola godine, nego smo otvoreni 365 dana. I moramo pametno raditi, jer kad uđete u kolotečinu i napravite više koncerata narodne glazbe u nizu, teško je iza toga ostati čvrsto na nogama ukoliko klub nije sezonski – kažu nam u menadžmentu sinjskog “Piccadillyja”.

Upravo na taj način posluje makarski “Petar Pan” čiji je repertoar namijenjen ciljanom profilu publike koja u gradu boravi tijekom ljeta – odradi se posao i zatvore vrata na kraju turističke sezone.

Evoluirali su, djeluju kao kolektiv

– Stoga doziramo s izvođačima narodnjačkog melosa. Djeci i mladima je to danas ‘catchy’, pa dovoljno je pogledati njihove spotove i produkciju u koju ulažu velike novce. Odmah vam je sve jasno. Shvatili su da neće doći do novih fanova putem televizijskih emisija, nego YouTube kanala koji je danas jedan od najmoćnijih alata.

Ako pratite evoluciju te glazbe preko DJ Shone-a, koji je narodnoj dao sasvim novu dimenziju, pa preko Elitnih Odreda, Sandre Afrike i današnjih nositelja te glazbe poput Jale, Bube, MC Stojana, Senide i drugih, shvatite koliko su evoluirali. Djeluju kao kolektiv.

Čim jedan izbaci veliki hit u roku pola godine imate četrdeset pjesama različitih izvođača u tom istom stilu koje pokore Balkan – objašnjavaju u “Piccadillyju”, napominjući kako je Sinj mali grad, a njihov klub velik.

– Bez obzira na sve to, borba je to velika, mi kao klub u malom mjestu ne možemo jednom godišnje ponoviti izvođača. Moramo čekati po dvije godine da ga ponovo ugostimo. I onda, koga zvati?! Uvijek imate tih nekih petnaest, dvadeset imena, neovisno s koje strane granice.

Bude razdoblja kada, po dva, tri mjeseca, niste u mogućnosti napraviti koncert. Mladi previše olako ulazi u te lake note, najviše zbog toga što hrvatska glazba nema alternativu. Imamo izvanrednu staru gardu glazbenika koji dan danas rade super posao, ali tko su ti mladi nositelji hrvatske glazbene scene koji pune klubove?

Ako danas nekome nije jasna popularnost izvođača iz susjednih zemalja onda neka te osobe traže odgovore u uzroku, a neka se ne bave posljedicama – poručuju iz “Piccadillyja”.

I u trogirskom klubu “Monaco” preferiraju narodnjake, što opet ovisi o populaciji koja živi i ljetuje na tom području. Kroz “Monaco” su prošli Tanja Savić, Mia Borisavljević, Saša Matić, Sandra Afrika, Milica Todorović, Rada Manojlović, Mile Kitić…, a 24. kolovoza stiže i Cvija.

U Dalmaciji prilično zaposlena Milica Todorović 20. rujna otvorit će i koncertnu sezonu u zadarskom noćnom klubu “Poodrum”. U diskoteci u srcu Zadra ipak ne vole da ih se isključivo predstavlja kao narodnjački klub jer svojim posjetiteljima, ističu, nastoje ponuditi šarolik glazbeni izbor.

– “Podroom night club” radi petkom i subotom od 1 do 6 sati. Klub prima otprilike šest stotina ljudi. Što se tiče repertoara, kreće se sa stranom glazbom, nastavno s tim dolazi bend uživo od 3 do 4.30 sati (bendovi su birani s područja Splita, Zagreba i okolice,…), koji svira isključivo domaću zabavnu glazbu.

Nakon benda uživo nastavlja DJ s pokojim folk i turbo-folk hitom, te domaćom glazbom i na kraju programa, oko 6 – 6.30 sati, za završetak večeri pušta se house i techno – uputili su nam pisani odgovor iz zadarskog kluba u kojemu su posjetitelje do sada, među ostalim izvođačima, zabavljale i Učiteljice, Dara Bubamara, Maja Šuput, Mile Kitić, Boban Rajović, Dražen Zečić, Relja Popović, Nives Celzijus, Sandra Afrika, tamburaški sastav “Ni 5 ni 6″…

‘Hacijenda’ nekad i sad

Gradovi na obali koji su odoljeli najezdi cajki na Jadran su Šibenik i Dubrovnik, kažu nam dobri poznavatelji tamošnjeg noćnog života.

– U samom središtu grada nema klubova ni kafića u kojima se vrte cajke, možda je to slučaj negdje na periferiji. U povijesti grada bio je samo jedan cajkaški klub u centru, “Cohiba” se zvao. Propao je u godinu dana – kaže Marko Podrug, poznati novinar i odličan poznavatelj šibenske glazbene ponude.

Naravno, iz te priče valja izuzeti obližnju vodičku “Hacijendu” na čijoj bini caruju narodnjaci, što se baš i ne sviđa bivšim posjetiteljima nekadašnjeg kultnog kluba na šibenskom području.

Da se to iščitati iz pojedinih komenara na Facebook profilu “Hacijende” u kojima stoji kako su “u zlatno doba ‘Hacijende’ u njoj gostovali David Morales, Ian Pooley, The Shapeshifters, David Guetta, Axwell, Steve Angello… to je bija klub, a ne ova sramota danas… šteta što je klub prominija politiku, vrstu glazbe, a samim time i đir zabave… čisto sumnjam da će ikada više biti ona ista atmosfera i vibra kao prije desetak i više godina”.

“I svejedno će bit hrpa ljudi kao i na Sandri Africi, Dari Bubamari i takvima. Koštaju puno manje od spomenutih, a to danas ekipa, nažalost, puši”, uključio se u raspravu jedan od komentatora, a posljednji je kratko i jasno zaključio riječima: “Jedna komercijala za drugu.”