Organizirane kriminalne grupe dobit stečenu nelegalnim putem najčešće legaliziraju kupovinom nekretnina i participacijom u izgradnji građevinskih objekata, navodi se u Procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2018-2022. godina.

Visoka novčana dobit

U izvještaju se, navode Nezavisne novine, dodaje i to da je sektor nekretnina usko vezan za sektor notara, koji vrše ovjeru svih ugovora o prometu nekretnina na teritoriji BiH, tako da je prema ovom dokumentu, osim na sigurnosnim i istražnim institucijama, najveća odgovornost upravo na njima. 

”Više kriminalnih osoba porijeklom s prostora BiH stalno je nastanjeno u inozemstvu, gdje se bave nezakonitim aktivnostima, koje donose visoku novčanu dobit, a dio tako stečenog novca ulažu u kupovinu nekretnina u našoj zemlji”, navodi se u Procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u BiH. 

Istovremeno, u dokumentu, u kojem se navodi da je sveukupna ocjena kada je u pitanju rizik od pranja novca u BiH srednje visoka, ističe se da je u BiH posljednjih godina sve manje pranja novca putem fiktivnih firmi, posebno onih nepostojećih, koje su osnivane lažnom dokumentacijom, a u čemu najveću zaslugu imaju upravo notari, s obzirom na to da se u ovom trenutku bez njih ne može otvoriti firma i da u slučaju bilo kakvih malverzacija odgovaraju svojom imovinom.

Sumnjive transakcije

Slada Ivelić, predsjednica Notarske komore Republike Srpske, kaže za Nezavisne da je po pitanju fiktivnih firmi zaista napravljen veliki napredak te da se nada da će se izmjenama zakona i kada su u pitanju nekretnine preciznije definirati neke stvari koje su sada nejasne. 

Recimo, notar prilikom zaključivanja ugovora po zakonu ima obvezu, ako se učini sumnjivom, prijaviti svaku transakciju veću od 30.000 KM, ali s druge strane mora čuvati i poslovnu tajnu. Također, navodi da notar ne može ispitivati porijeklo novca niti mu to zakon trenutno dozvoljava, ali da će svakako po uzoru na Hrvatsku, koja preuzima legislativu EU, Notarska komora RS ići na edukaciju svog članstva kada su u pitanju sumnje na pranje novca i kako ih prepoznati. 

”Kako mi da znamo da li je neka transakcija sumnjiva? Kod firmi i pravnih subjekata nije problem, jer se sve radi preko računa i mi nemamo mogućnost da ispitujemo odakle novac. Nadam se da će novi zakon bolje precizirati neke stvari. Najbolje bi bilo kada bismo se mogli uvezati s javnim evidencijama, u konkretnom slučaju Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, pa da ugovor, čim ga zaključimo, odmah putem sigurnosne veze dostavljamo na provođenje i da na licu mjesta imamo uvid u zemljišne knjige”, navodi Ivelić, ističući da joj je drago da su notari prepoznati kao jedan od značajnih faktora kada je u pitanju pranje novca, ali da tu materiju treba i zakonski urediti.

Pozadina

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, veliki problem po pitanju pranja novca predstavljaju i pozajmice, a u proteklih nekoliko godina, kako se navodi u dokumentu, sve učestalije je osnivanje pravnih lica u BiH kojima se kasnije daju višemilijunske pozajmice, a iz tih sredstava se kupuju zemljišta ili grade nekretnine. 

”Još nije u potpunosti razriješena pozadina navedenih dešavanja”, piše u Procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini. 

I sama Ivelić ističe da su pozajmice mnogo veći problem od nekretnina te da nisu rijetki ni slučajevi pozajmica između fizičkih lica, ali da su notari tu dosta oprezni. 

”Imala sam slučajeva da dođu da zaključe ugovor o pozajmici i ja im kažem da ću ih prijaviti jer zakon kaže da se svaka transakcija preko 30.000 prijavljuje, a oni odmah odu. Mi smo im zanimljivi za te ugovore jer je kod nas ovjera bez obzira na iznos pet KM, a u općinama i gradskim upravama daleko više i određuje se po postotku”, navela je Ivelić.