Radiotelevizija Herceg Bosne iz Mostara se našla u fokusu javnosti nakon što je na inicijativu predsjednika HNS-a i HDZ-a BiH Dragana Čovića s Elektroprivredom HZHB sklopila ugovor da im građani uz račun za električnu energiju mogu ako žele uplaćivati jednu KM pomoći.

Kako se u konačnici ovaj potez odrazio na RTV HB, s obzirom na to da je kod nekih izazvao revolt i negodovanje, za Klix.ba otvoreno govori direktorica te medijske kuće Slavica Karačić te otkriva neke od planova za opstanak tog medija.

Drago nam je da smo konačno u fokusu javnosti, makar temom koja je daleko od teme za koju želimo da nas dovede u fokus. Teško je reći kako se ovaj potez odrazio na RTV HB, posebno u konačnom smislu, s obzirom na to da smo tek u početnoj fazi projekta. Kako nam kažu u JP EP HZHB, izjave suglasnosti korisnika tek pristižu u njihove poslovnice, pa se tim slijedom 1 KM dobrovoljnog priloga i fakturira. Mi nemamo uvid u imena onih koji su naši dobročinitelji te im i na ovaj način kolektivno zahvaljujemo. Zahvalni smo svima onima koji su ovaj projekt doživjeli ispravno, kako je i zamišljen, i aktivno se uključili u rad RTV HB, s ciljem da se zajedničkim snagama poprave program i financijska situacija kuće, objasnila je Karačić.

Ističe da za sada još nema podatak koliko je ljudi prihvatilo obavezu da plaća 1 KM i tako pomaže rad ove kuće, jer kako navodi, još nisu dobili nijednu transakciju na račun. Ali, tvrdi da se javio veliki broj ljudi koji su im imali potrebu reći da su izvršili uplatu te naglašava da se probudio i interes dijaspore koja želi pratiti njihov program i pomoći rad.

RTV HB ima 19 televizijskih i 21 radijski odašiljač, raspoređene na prostor cijele Bosne i Hercegovine s naglaskom na prostor na kojem živi hrvatski žitelji. Veoma je važno sačuvati ovaj jedinstveni bosanskohercegovački medij na hrvatskom jeziku, ističe Karačić.

Unatoč tim konstatacijama, tvrdi da nemaju značajnu pomoć iz Republike Hrvatske.

Mi smo bosanskohercegovački medij i oslonjeni smo na vlastite resurse, na naše osnivače, općine, gradove i županije s većinski hrvatskim stanovništvom. Imamo uspostavljenu suradnju s medijskim kućama iz susjednih zemalja, uglavnom iz Republike Hrvatske, ali i s ostalim zemljama u okruženju. Suradnja je na komercijalnoj osnovi, a ne na pomoći. Nešto što bi se moglo okarakterizirati kao pomoć je u pravilu redovna potpora Vlade RH preko Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH našim projektima. Zahvalni smo na svakom razumijevanju i svakoj potpori. Ali vjerujemo kako i naši ponuđeni projekti vrijede potpore, objašnjava Karačić.

Otvoreno kaže i kako program koji nude gledateljima ima još dosta prostora za rast, jer je ovaj medij, kako objašnjava, uzročno-posljedično u “začaranom krugu”.

Morate imati nešto za ponuditi kako biste privukli gledatelje, a da biste imali nešto morate biti gledani. Pokušavamo “podvući crtu” i krenuti u smjeru potreba našeg gledateljstva, ističe prva žena RTV-a HB u Mostaru.

Poručuje da radi i na tome da se ova medijska kuća uvrsti i u državni proračun BiH te, uvjerena da treba promijeniti pristup, ističe da bosanskohercegovački inat “e nećeš”, mora jednom prestati, zbog općeg dobra.

Mi u svakom trenutku imamo nekoliko spremnih društveno korisnih projekata, ali nije lako “zagristi” u proračunski kolač. Mi imamo tu nesreću da nas se redovno, nepravedno, svrstava u komercijalne medije, a mi smo toliko javni da ne možemo biti javniji. Ali, nismo kao takvi prepoznati aktualnim zakonom… Čekamo izmjene zakona i konačnu pravednu raspodjelu medijskog prostora, a onda i proračunskih sredstava, kaže za Klix.ba direktorica RTV-a H-B.

Do tada je pred njom i njenim timom još dosta posla, jer pored potrebne financijske pomoći i poboljšanja programa se suočavaju s problemom koji uzrokuje zakasnjela digitalizacija u BiH i činjenicom da je HAKOM zatražio gašenje analognog signala, odnosno odašiljača.

Svi smo mi taoci usporene dinamike digitalizacije u BiH i to već utječe na naš rad. Od 11 odašiljača u Hercegovini, 9 smo već morali ugasiti, a do kraja godine gasimo još dva. No, BiH mora poštivati svoje međunarodne obveze i mi se u tom smislu ne protivimo. Žao nam je što nisu ostvareni uvjeti stvarne digitalizacije u BiH planiranom dinamikom, ali unatoč tome pokušavamo izaći iz problema. Upravo smo u petak 17. rujna 2021. dobili saglasnost RAK-a za digitalno zemaljsko emitiranje u MUX A u digitalnom području Velež te su tako stvoreni preduvjeti za djelomično premoštavanje problema ugašenih odašiljača. Zatražili smo i od javnih teleoperatera uključenje u njihove distributivne mreže te će i to biti od velike pomoći. Borimo sa na svim frontama, tvrdi Karačić.

Zbog toga je zahvalna regulatoru, resornom ministarstvu i BHRT-u na razumijevanju i susretljivosti, a do konačnog rješenja za neometan rad ove kuće, kaže ona, treba još mnogo raditi.

Na prvom mjestu, i najvažnije, je priznanje naše uloge kao jedinog javnog bosanskohercegovačkog medija na hrvatskom jeziku te poštivanje potrebe za medijskim prostorom na hrvatskom jeziku. To nikako ne znači umanjivanje vrijednosti ili ignoriranje drugih javnih medija, već naprosto poštivanje volje i želje konstitutivnog naroda za medijem na vlastitom jeziku. Sljedeće je svijest i financijska potpora naših osnivača. A vrlo važno, iako ne na prvom mjestu, je izmjena zakona i pravedna raspodjela uloga u medijskom prostoru, zaključila je Karačić u razgovoru za sarajevski portal.