U ŽZH-u je kao i u ostatku države prisutan veliki broj nezaposlenih osoba, pa nije teško za pretpostaviti da time raste i broj onih koji pomoć traže u jednom od četiri centra za socijalni rad koji djeluju na području ove županije.

O kojem broju korisnika stalne socijalne pomoći u ŽZH-u se radi, Dnevni list je doznao od Jelene Šimić, pomoćnice ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH-a koja je kazala kako je zaključno s 31. prosinaca prošle godine registrirano 689 korisnika kojima se isplaćuje prosječna mjesečna naknada u iznosu od 80 KM, plus 10 posto što se obračunava za pojedinog člana obitelji. Riječ je o konstantnoj brojci iako je broj onih koji traže jednokratnu pomoć u porastu.

Katastrofalna situacija

”Uglavnom se radi o obiteljima koje nemaju nikakva primanja i obiteljima bez djece. Međutim, puno je veći broj onih kojima se povremeno pomaže preko jednokratne pomoći ili kroz druge vidove socijalne usluge. Zatim tu su korisnici koji su smješteni u različite ustanove od kojih se troškovi za neke djelomično plaćaju, a troškovi za neke idu skroz na teret ministarstva”, kazala je Šimić dodajući kako je poznata procedura za ostvarivanje prava na novčanu pomoć, a postoji i model kada je riječ o nekoj iznenadnoj situaciji.

Primjerice, ako je riječ o iznenadnom zdravstvenom problemu ili postoji potreba nekakve operacija ili slično, a korisnici nemaju nikakva primanja, dužni su doći u Centar za socijalni rad, podnijeti zahtjev i priložiti medicinsku dokumentaciju kako bi djelatnici centra izišli na teren i utvrdi situaciju ovisno o slučaju. Na upit provode li se programi za povećanje iznosa stalne socijalne pomoći, Šimić je odgovorila kako takvi programi za sada nisu u planu jer imaju problem s kašnjenjem isplate i dosad dogovorenih iznosa.

Uvođenje dječjeg dodatka

”Na federalnoj razini je u tijeku izrada politike zaštite obitelji s djecom kojom se planira i uvođenje plaćanja dječjeg dodatka. Za sada to imaju samo pojedine županije kao što su Sarajevska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska koje takva sredstva izdvajaju iz svog proračuna, ali i tu je riječ o minimalnim iznosima od 17 KM kao što je, primjerice, u ZDŽ-u. Također, u svim županijama planira se uvođenje dječjeg dodatka koji bi se financirao iz federalnog proračuna. Ali riječ je o politici koja je još u izradi i treba sačekati kako će takav plan proći u Parlamentu i hoće li se moći osigurati sredstva za njega”, kaže Šimić te dodaje kako je teško očekivati provedbu ove odluke ukoliko ona bude na županijskoj razini, odnosno ako ne bude pod ingerencijom Federacije.

(Dnevni list)