Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara odlučivala je o 38 zahtjeva za pomilovanje, od kojih je sedam prihvatila, a 31 odbila.

Pomilovanje nije dobio Josip Cvitanović Cviki, osuđen na 17 i pol godina zatvora zbog ubojstva Marka Make Radića u Mostaru, kao ni Mladenka Šimić iz Dragićine kod Gruda, osuđena na 14 godina zbog ubojstva vlastitog novorođenčeta.

Odbijena je i molba Ilije Milićevića iz Širokog Brijega, nekadašnjeg zatvorskog čuvara KPZ-a Mostar, pravomoćno osuđenog zbog droge i nedopuštenog držanja automatskog oružja, te Blage Senjaka, bivšeg člana Upravnog vijeća SKB-a Mostar, koji služi trogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe položaja u slučaju Ukraskamen.

Sedam pomilovanja

Prema pisanju Fokusa, Bradara je pomilovala sedam osuđenika za različita kaznena djela. Imran Kazaz i Faruk Sadiković osuđeni su zbog teških kaznenih djela protiv sigurnosti javnog prometa, Semir Hot zbog krivotvorenja isprave, Alen Bevrnja zbog šumske krađe, a Enver Topić zbog teške krađe i oduzimanja tuđe pokretnine. Bernardu i Ivanu Serdaru kazne su također umanjene za po pet mjeseci.

Bradara je djelomično pomilovala i Envera Topića, kojem je kazna skraćena za 78 dana, dok su Bernardu Serdaru i Ivanu Serdaru kazne umanjene za po pet mjeseci.

Bradara odbila pomilovati Cvikija, osuđenog za ubojstvo Marka Make Radića

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara odbila je molbu za pomilovanje Josipa Cvitanovića zvanog Cviki, koji izdržava dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva Marka Make Radića u Mostaru.

Cvitanović je zbog ubojstva Marka Radića ponovno osuđen u listopadu 2022. godine na 17 godina i šest mjeseci zatvora. Prema optužnici, 9. studenoga 2020. u Ulici Brune Bušića u Mostaru u Radića je ispalio pet hitaca iz automatske puške i usmrtio ga. Pucnjavi je prethodio fizički sukob između njih dvojice. Sud je u obrazloženju presude naveo da je na temelju svjedočenja i snimki nadzornih kamera utvrđeno da je Cvitanović dva puta dolazio na mjesto zločina.

Cvitanović je i prije tog slučaja bio poznat policiji i pravosuđu. Bljesak.info je nakon Radićeva ubojstva podsjetio kako je Cvitanović, nekadašnji pripadnik Specijalne policije MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne, 2004. godine iz pištolja ubio svog punca, a pokušao ubiti suprugu i njezinu sestru, no pištolj je zatajio.

Tadašnji predsjednik Federacije BiH Živko Budimir 2012. godine pomilovanjem mu je za tri mjeseca skratio izdržavanje ranije zatvorske kazne.

Ubila vlastito dijete i bacila ga u provaliju na Kobilovači

Među osuđenicima kojima je odbijeno pomilovanje je i Mladenka Šimić iz Dragićine kod Gruda, osuđena zbog ubojstva vlastitog novorođenčeta. Županijski sud u Mostaru 2019. godine osudio ju je na 14 godina zatvora, nakon što je priznala krivnju i sklopila sporazum s Tužiteljstvom HNŽ-a.

Slučaj je javnost potresao u rujnu 2018. godine. Prema optužnici, Mladenka i njezin suprug Mile Šimić 6. rujna, nakon njezina izlaska iz SKB-a Mostar, krenuli su prema Čitluku s novorođenčetom i još dvoje maloljetne djece. Na lokalitetu Kobilovača kod Mostara Mile Šimić je, prema navodima optužnice, uzeo košaru u kojoj se nalazila beba i bacio je u provaliju. Novorođenče je zadobilo smrtonosne ozljede.

Bljesak.info je tada izvještavao da su se supružnici u početku izjasnili da nisu krivi. Mile Šimić nalazio se u pritvoru u KPZ-u Mostar, dok se Mladenka branila sa slobode. Nekoliko mjeseci poslije oboje su priznali krivnju. Mladenka je osuđena na 14, a Mile na 15 godina zatvora, pa im je ukupno izrečeno 29 godina zatvora.

Nakon otkrivanja slučaja njihova maloljetna djeca izdvojena su iz obitelji i smještena u Majčino selo u Međugorju.

Bivši zatvorski čuvar u KPZ Mostar

Među osuđenicima kojima je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara odbila pomilovanje nalazi se i Ilija Milićević iz Širokog Brijega, nekadašnji zatvorski čuvar u Kazneno-popravnom zavodu Mostar. Bljesak.info je u srpnju 2025. pisao da je Milićević pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga te nedopuštenog držanja oružja ili eksplozivnih tvari.

Prema navodima Tužiteljstva ŽZH, tijekom pretresa njegove obiteljske kuće u Širokom Brijegu 12. studenoga 2022. pronađene su tri PVC vrećice s ukupno 165,295 grama marihuane, koju je, kako je utvrđeno u postupku, držao s namjerom daljnje prodaje. Pronađene su i dvije digitalne vage na kojima su utvrđeni tragovi marihuane i kokaina.

Uz drogu, policija je u kući pronašla i tri automatske puške tipa “Kalašnjikov”, kao i veći broj vojnih i bojevih puščanih metaka čija nabava i držanje građanima nisu dopušteni.

Bljesak je tada izvijestio kako je Tužiteljstvo ŽZH Milićevićevu krivnju dokazivalo ispitivanjem pet svjedoka i dva vještaka, kao i nizom materijalnih dokaza prikupljenih tijekom istrage.

Općinski sud u Širokom Brijegu prvostupanjski ga je osudio na jedinstvenu kaznu od dvije godine zatvora. Tužiteljstvo je potom uložilo žalbu smatrajući da je izrečena kazna preblaga i tražeći strožu sankciju, no Županijski sud u Širokom Brijegu žalbu je odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu, čime je ona postala pravomoćna.

Bivši član uprave SKB Mostar ostaje u zatvoru zbog zlouporabe u slučaju Ukraskamen

Među osuđenicima kojima je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara odbila pomilovanje nalazi se i Blago Senjak, pravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja ili ovlasti. Vrhovni sud Federacije BiH u srpnju 2023. preinačio je raniju presudu Županijskog suda u Širokom Brijegu i Senjaku kaznu smanjio s četiri na tri godine zatvora.

Kazneno djelo za koje je osuđen odnosi se na razdoblje dok je Senjak bio predsjednik Upravnog odbora Agencije za privatizaciju ŽZH. Prema optužnici i pravomoćnoj presudi, Senjak je 2003. godine, bez pisanog zahtjeva i prethodne suglasnosti Upravnog odbora Agencije, donio odluku kojom je A. M. dao suglasnost za upisivanje založnog prava i raspolaganje nekretninama poduzeća Ukraskamen d.d. Posušje.

Te su nekretnine potom poslužile kao zalog za dobivanje financijskog leasinga u iznosu od 318.805 eura. Nakon što obveze iz ugovora o leasingu nisu ispunjene, nekretnine Ukraskamena završile su u ovršnom postupku te su, prema navodima Tužiteljstva, na kraju prodane za svega 100 KM. Upravo su postupci vezani uz raspolaganje tom imovinom bili osnova za Senjakovu pravomoćnu osudu zbog zlouporabe položaja ili ovlasti.

Bljesak.info ovaj je predmet pratio i ranije. U svibnju 2019. objavljeno je da su Blago Senjak, Zlatan Tomas i Goran Barać prvostupanjskom presudom osuđeni na ukupno deset godina zatvora. Senjaku su tada izrečene četiri godine zatvora. U istom predmetu sud je odredio i oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi u iznosu od gotovo 2,9 milijuna KM, no taj se iznos odnosio na cijeli predmet i više optuženika, a ne samo na Senjaka.

Vrhovni sud FBiH kasnije je Senjaku pravomoćno smanjio kaznu na tri godine zatvora. Istodobno je u odnosu na Zlatana Tomasa i Gorana Baraća raniju presudu ukinuo te za njih odredio ponovno suđenje.

Blago Senjak bio je član Upravnog vijeća tadašnje Kliničke bolnice Mostar, a potom i privremenog Upravnog vijeća SKB Mostar.

Senjak je sada bio među 38 osuđenika koji su od predsjednice FBiH zatražili pomilovanje, no Lidija Bradara njegovu je molbu odbila, pa pravomoćno izrečena trogodišnja zatvorska kazna ostaje na snazi.