Globalna pandemija koronavirusa sigurno će ostaviti psihološke posljedice ili ih već ostavlja na veliki broj ljudi, a ako ova situacija potraje potrebe za psihološku pomoć bit će još veća.

Po riječima predsjednice Podružnice psihologa Hercegovina i članica Društva psihologa FBiH dr. sc. Tee Vučine, društvo psihologa Federacije Bosne i Hercegovine u vrijeme globalne pandemije nije bilo konzultirano kad su se donosile restriktivne mjere za FBiH niti su psiholozi kao pojedinci uključeni u rad kriznih stožera.

Psiholozi su u ovoj situaciji mogli pomoći posebno pri prezentiranju određenih mjera javnosti. U kriznim situacijama kakva je ova adekvatna komunikacija s javnošću jako je važna, jer se tako može umanjiti osjećaj frustracije kod naroda te osigurati potrebno povjerenje u one koji donose odluke, kazala je Vučina u razgovoru za Fenu, dodavši kako se u BiH za vrijeme pandemije u više navrata dogodili značajni komunikacijski propusti.

Ugrožene sve skupine stanovništva

Istaknula je kako je pandemija poremetila različite sfere živote i utjecala na praktično sve skupine stanovništva.

Oni koji su zaposleni u medicinskim ustanovama i mogu doći u kontakt s oboljelima sigurno su pojačano zabrinuti za svoje zdravlje. Pojačano su izloženi itrgovci, policajci i još neke druge struke, pa i njihovo mentalno zdravlje može biti na udaru. Obrazovni djelatnici i učenici također su suočeni sa stresom, kao i privatni sektor gdje zabrana rada i financijski gubitak dovode do pojačanog stresa zbog brige za egzistenciju, kazala je Vučina.

Dodala je kako su starije osobe svjesne da spadaju u osjetljivu skupinu pa mogu biti podložniji strahu i uznemirenosti, te kako djeca u ovisno o dobi mogu različito reagirati.

Ugroženi su i osobe koje od ranije imaju ozbiljne psihološke probleme, a njihova terapija nastavljena je putem internetskih alata Skypea i Zooma.

Zbog promjena u radu Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar uzrokovanih pandemijom dostupni su brojevi telefona 063/683 771 i 063/685 958 na koji roditelji i djeca mogu svakodnevno kontaktirati psihologe te dobiti usluge psihološkog savjetovanja.

Aktivna je i telefonska linija 063/683 452 pri Domu zdravlja Mostar za psihološku pomoć svim građanima HNŽ. Pored navedenih postoji i telefonska linija za psihološku pomoć 121 koju je od 1. travnja 2020. pokrenuo Krizni stožer HNŽ te telefonska linija Doma zdravlja Stari grad 036/281 288 i 061/194 577.

Žitelji Županije Zapadnohercegovačke pomoć mogu dobiti na broj telefona 063/368 854.

Pomoć u većini slučajeva traže žene

Vučina ističe kako broj osoba koje traže psihosocijalnu pomoć za sada nije velik.

To se vjerojatno može objasniti činjenicom da su ljudi uglavnom zaokupljeni tjelesnim zdravljem i njegovom zaštitom, ali i egzistencijalnim problemima. Međutim, kako će ova situacija s virusom SARS-CoV-2 još potrajati mjesecima, može se očekivati da će u narednom periodu opterećenje na psihičko zdravljebiti veći što bi moglo rezultirati i većim brojem poziva. Drugi mogući razlog može biti i još nedovoljna upoznatost ljudi s ovim brojevima pa je ovo još jedan dobar način da za njih saznaju, istaknula je predsjednica Podružnice psihologa Hercegovina.

U HNŽ-u pomoć su do sada zatražile 64 osobe, a uŽZH-u njih 20.

Ono što do sada možemo zaključiti je da se žene više obraćaju za pomoć, što je i očekivano, jer su više spremne pričati o emocionalnim problemima u odnosu na muškarce. Više zovu i oni koji su u ovom periodu manje poslovno angažirani ili su nezaposlenite oni koji su već ranije bili uključeni u tretman psihijatra ili psihologa, kazala je Vučina.

Roditelji moraju razgovarati s djecom

Jedna od specifičnosti pandemije je izolacija koja sama po sebi predstavlja nepovoljan modalitet funkcioniranja društva i civilizacija, ali i pojedinca te obitelji.

Govoreći o posljedicama izolacije, Vučina naglašava kako izolacija može doprinijeti većoj frustraciji, ponajviše kod djece i mladih, te kako roditelji u ovakvoj situaciji moraju više razgovarati s adolescentima.

Odgovornost je na roditeljima da u novoj situaciji djeci na razumljiv način objasne kako na taj način ostajući kod kuće i izvršavanjem svojih glavnih obaveza kod kuće, oni pridonose suzbijanju pandemije. Roditelji će morat više razgovarati sa adolescentima, jer je poznato kako se u adolescentnom razdoblju javlja pojačana potreba za slobodom i samostalnošću, pojašnjava psihologinja.

Također, izolacija će utjecati na osobe koje su već bile uključene u tretmane, jer su psihološki tretmani privremeno na čekanju zbog ograničenja kontakta i kretanja.

Ako ova situacija potraje morat će se razmišljati o većoj dostupnosti online tretmana, korištenje dostupne telefonske linije, jer se na taj način može pomoć pacijentima. Može se očekivat da ovom situacijom budu pogođene osobe koje imaju dijagnoze PTSP-a, ovisnosti, hipohondrije, anksioznog poremećaja s paničnim napadima, oni s dijagnozom poremećaja ishrane i depresije, kazala je Vučina.

Ne uzimajte lijekove na svoju ruku

Upozorila je i na opasnost od uzimanja lijekova za smirenje bez konzultacije s liječnikom, što stručnjaci izjednačavaju sa zlouporabom droga. Taj problem je, po njezinim riječima, bio prisutan i ranije, a u stresnim situacijama poput ove posebno se aktualizira.

Ova situacija upravo pogoduje navedenom i postoji opasnost da će se određeni broj ljudi pokušati sam liječiti i uzimati na svoju ruku lijekove poput Lexiliuma, Apaurina, Xanaxa i slično, što može kod nekih dovesti i do ovisnosti o lijekovima, istaknula je.

Na pitanje što nas čeka nakon pandemije, psihologinja je odgovorila kako će ljudi početi cijeniti male stvari poput šetnje gradom ili kave s prijateljima, ali sam kraj pandemije ne znači i kraj problema.

Kraj pandemije svi ćemo dočekati s radošću. Na žalost, neki ljudi bit će suočeni s egzistencijalnim problemima, jer su izgubili posao te će svoju energiju morati usmjeriti na traženje novog posla. Ono što, također, znamo o tome kako ljudi reagiraju nakon traumatskih situacija je i da će se kod nekih tek tada pojaviti određeni psihički problemi i poteškoće i za njih je jako bitno da ih ne negiraju te da se na vrijeme obrate psiholozima za pomoć, poručila je na kraju razgovora predsjednica Podružnice psihologa Hercegovina i članica Društva psihologa FBiH dr. sc. Tea Vučina, doc.