Njemačka bi od sljedeće godine mogla prepoloviti broj građevinskih radnika, konobara i ostalih niskokvalificiranih ili nekvalificiranih radnika sa Zapadnog Balkana, koji pod povlaštenim uvjetima mogu da dobiju radnu dozvolu u Njemačkoj, piše Aljazeera Balkans.

Unatoč tome što su radnici sa Zapadnog Balkana veoma cijenjeni među njemačkim poslodavcima, ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa je učinila svoje. Od ožujka je nezaposlenost među strancima u Njemačkoj skočila za 24 posto što je potaknulo pojedine njemačke konzervativne političare da oštrije zagovaraju otežavanje uvjeta pod kojim radnici s putovnicama Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova.

Jedan od njih je zastupnik Mathias Middelberg, zadužen za pitanja unutarnje politike ispred parlamentarne grupe demokršćanskog bloka kancelarke Angele Merkel. I prije nego što se broj nezaposlenih stranaca u Njemačkoj popeo na 840.000, on je zahtjevao da se ne dozvoli da Bundestag protokolarno produži takozvano zapadnobalkansko pravilo, čije djelovanje istječe na kraju ove godine.

Ovo pravilo već pet godina omogućava dobivanje radne vize za Njemačku radnicima sa Zapadnog Balkana, koji ne znaju njemački jezik niti imaju profesionalne kvalifikacije priznate u Njemačkoj. Za dobivanje vize uvjet je da su dobili ugovor o zaposlenju, potom odobrenja njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, kao i da u posljednja 24 mjeseca nisu primali u Njemačkoj bilo kakvu socijalnu pomoć.

Međutim, to što je danas u Njemačkoj 600.000 više nezaposlenih nego prije godinu dana utjecalo je na to se stavi pod znak pitanja produženje ovog pravila, koje je doneseno 2015. s ciljem da se spriječi dolazak takozvanih lažnih tražioca azila s Balkana.

„U ovoj situaciji nije opcija da jednostavno ostavimo nepromijenjen propis o Zapadnom Balkanu. Zbog toga se zalažemo za ograničenje u propisu: produženje od dvije godine umjesto prethodno planiranih pet godina, kao i godišnja kvota od najviše 15.000 ljudi“, istaknuo je nedavno Middelberg za nedeljno izdanje berlinskog dnevnika Welt.

Prošle godine na ovaj je način na rad u Njemačkoj došlo 27.000 ljudi sa Zapadnog Balkana, što znači da bi promjena ovog propisa prepovila mogućnosti za dolazak na rad u Njemačkoj, prije svega fizičkih radnika i građevinaca. Zbog toga su na najavu ove promjene prvi reagirali predstavnici njemačke građevinske industrije.

Čak i kada nemaju formalne kvalifikacije priznate u Nemačkoj, balkanski građevinci dolaze s dugogodišnjim iskustvom, a upravo takva radna snaga nedostaje na njemačkom tržištu rada. Konzervativni političari, međutim, drugačije razmišljaju.

„Umjesto da nastavimo da dajemo poticaje za radnu migraciju sa Zapadnog Balkana, trebali bi se koncentrirati na to da izbjeglice, koje imaju perspektivu da ovdje ostanu, brzo dođu do posla“, zahtjeva zastupnik CDU-a, prenosi AJB.

I dok ove stavove podržava desničarska AfD i smatra da je „pravilo bilo suludo i bez korone“, socijaldemokrate (SPD) kao koalicijski partneri demokršćana žestoko se zalažu za produženje pravila za Zapadni Balkan.

A ako se uvede godišnja kvota, to će suštinski značiti da će do posla u Njemačkoj doći tek svaki četvrti niskokvalificirani radnik i to tek poslije bar godinu i pol dana čekanja na vizu. Naime, zastoj u izdavanju viza u konzulatima u Beogradu, Sarajevu, Skoplju, Prištini, Tirani i Podgorici je toliki da se na termin za predaju dokumenata čeka duže od godinu dana.

Hoće li broj radnika u Njemačkoj biti iduće godine smanjen uvođenjem kvota za niskokvalificirane radnike znati će se najkasnije poslije ljetne pauze u radu Bundestaga.