Dok bi za svoj trud i rad trebali imati potporu i sigurnost, bh. poljoprivrednici suočavaju se s ozbiljnim gubicima. Niske otkupne cijene, ekstremna suša i neadekvatne mjere vlasti ugrožavaju domaću proizvodnju hrane, upozoravaju iz poljoprivrednih udruženja. Ako se ovakva situacija nastavi, nestašica domaćih proizvoda postaje stvarna prijetnja, prenosi N1.

Na poljima širom zemlje stanje je alarmantno – usjevi vape za kišom. Sunce je spalilo travu, a zemlja je ispucala. Prinosi će, prema prvim procjenama, biti najniži u posljednjih nekoliko desetljeća, a štete se šire i na voćarske kulture.

– Evo, vidite krumpir kao da ga je netko polio vrelom vodom, kukuruz se sam brani pa su listovi povučeni kako bi sačuvao malo vlage. Ako ovakve temperature potraju još mjesec dana, teško će se što sačuvati. A ovaj mjesec je sve suho, šušti pod nogama – kazao je poljoprivrednik Muhamed Softić.

Meteorolozi nemaju dobre vijesti – temperature će i u narednim danima ostati iznad 30°C.

– Od kraja svibnja gotovo da nije bilo kiše. Na primjer, u Gradačcu i Tuzli nije zabilježen nijedan kišni dan, dok su uobičajeno dva do tri dana padalina. Sve to potvrđuje koliko je suša ove godine ekstremna – rekao je meteorolog Bakir Krajinović.

Najveće štete bilježe se u Semberiji, najvećoj žitnici BiH. Međutim, osim vremenskih nepogoda, poljoprivrednike pogađaju i niske otkupne cijene – najavljena cijena pšenice od 0,30 KM po kilogramu daleko je ispod granice isplativosti, budući da su troškovi proizvodnje po hektaru čak 3.000 KM.

– Država mora aktivirati mehanizme iz postojećih sporazuma. Uvoznu pšenicu treba dodatno opteretiti, kako bi naša bila konkurentna. Time bismo natjerali mlinare da otkupe domaću pšenicu, a sredstva od carina preusmjerili bismo u poticaje. Međutim, to se uporno izbjegava, a ministar Košarac uvijek pronađe način da zaobiđe te mjere – izjavio je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Suša ne pogađa samo biljne kulture – i stočarstvo je u problemima. Zalihe stočne hrane su na izmaku, što bi moglo dovesti do dodatnog vala poskupljenja mesa i mliječnih proizvoda.

Situacija na bh. selu postaje sve teža, a bez konkretne pomoći i sustavne strategije, domaća proizvodnja hrane mogla bi doživjeti kolaps. A posljedice bi osjetili svi građani – kroz još više cijene na policama i manju dostupnost domaćih proizvoda.