Kreditna zaduživanja za kupovinu automobila mogli bi postati ozbiljan problem u društvu, te je vidljivo kako postoje određeni pokušaji da se u društvu naši građani prikažu bolje platežne moći nego što to jesu, ocjenjuju bh. ekonomisti.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje velika je razlika među uvezenim automobilima. Dok s jedne strane niža srednja klasa ili na rubu siromaštva, kupuje polovne automobile prosječne vrijednosti 6.000 KM, eksptremno bogati uvoze nove limuzine, piše Radio Slobodna Europa.

U Bosnu i Hercegovinu je u prvih sedam mjeseci, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje uvezeno nešto više od 37.000 vozila.

Iako se čini kao velika brojka, kada se pogleda detaljnije, podaci UNO-a kažu da se najviše uvoze polovna auta prosječne vrijednosti oko 6.000 maraka. Uvoz novih vozila je gotovo zanemariv, no među njima je i nekolicina vrlo skupocjenih limuzina. Sve to govori o lošoj kupovnoj moći većine građana i sve većem raslojavanju na bogate i siromašne.

Porastao broj uvoza polovnih vozila

Automobilska industrija jedna je od najjačih svjetskih gospodarskih grana, a prodaja novih automobila desetljećima predstavlja i izvjestan ekonomski pokazatelj stanja u nekoj zemlji.

U Europskoj uniji se tako mjesečno proda oko milijun novih automobila. U susjednoj nam zemlji, Hrvatskoj, na primjer, samo u svibnju ove godine registrirano je više od 4.000 novih automobila.

U Bosni i Hercegovini, pak, za sedam mjeseci ove godine prodano je tek nešto manje od 3.000 novih automobila. Ali, zato je nastavljen konstantan rast uvoza polovnih auta. U istom razdoblju uvezeno je 35.000 polovnih vozila, kaže glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine Ratko Kovačević.

”Kada je u pitanju prosječna vrijednost uvezenih vozila koja spadaju u kategoriju uvezenih polovnih putničkih motornih vozila u BiH, onda možemo reći da je to 6.100 KM (3.050 eura). Najvećim dijelom, dakle, tu spadaju vozila koja u Europskoj uniji spadaju u nižu kategoriju gdje i vrijednost tih vozila nije velika”, rekao je Kovačević.

Danko iz Banjaluke ovih dana kupio je polovnog volkswagen pola starog oko 15 godina za cijenu od oko 2.500 eura. Para za novije i bolje, kaže, jednostavno nije bilo.

”O novom nismo ni razmišljali, jer kraj svih izdataka, režija i životnih potreba, uopće ne vidim način da obitelj prosječnih primanja može da se prihvati rata otplaćivanja kredita za novi automobil. S druge strane, auto nam je neophodan i nije nam trebao neki luksuz. Rekao bih i da su se prodavači prilagodili malim platežnim sposobnostima kupaca te uvoze jeftinija vozila koja su već poprilično izrabljena, te ih onda, nakon manjih estetskih intervencija, preprodaju. Uglavnom su spremni i da spuste cijenu i zadovoljavaju se i s manjom zaradom, čisto kako bi i oni mogli opstati na ovom tržištu”, ispričao je Danko.

Dok jedni nemaju, drugi kupuju bentley

S druge strane, u BiH ima i onih koji imaju toliko novca da kupe auto u vrijednosti barem tri prosječna stana, piše RSE.

Rekorder je, po podacima UNO BiH, kupac bentley continentala koji je svog ljubimca platio gotovo 200.000 eura s trošarinama.

”Poslije njega slijedi Mercedes s coupe koji je koštao 293.000 KM (oko 150.000 eura) i gdje su uvozne trošarine iznosile oko 50.000 KM (25.000 eura). Od skupocjenih vozila tu je i porsche carrera, zatim porsche cayenne….. To su vozila čija je vrijednost oko 200.000 KM (100.000 eura) i čije su trošarine po vozilu iznosile oko 40.000 KM (20.000 eura)”, navodi Ratko Kovačević.

Ukupna vrijednost pet najskupljih uvezenih super luksuznih limuzina iznosi oko 750.000 eura. Svi ti podaci govore o dubokoj socijalnoj raslojenosti BH društva, smatra ekonomist Siniša Pepić.

”Imamo ljude koji su uvjetno rečeno siromašni ili su niža srednja klasa ili su na samom rubu siromaštva i one koji su ekstremno bogati. Tako se po prosječnim cijenama automobila koji se uvoze i po, ajde da kažemo, tim ekstremnim slučajevima, poput tog bentleya koji je uvezen, vidi da BiH je zemlja u kojoj srednja klasa, definitivno, više ne postoji”, ističe Pepić.

Još gora je činjenica i ta da se znatan dio polovnih automobila kupi kreditnim zaduživanjem. Pepić kaže da bi takvi trendovi mogli predstavljati i ozbiljan problem za državu, jer se može očekivati nemali broj dužnika da zbog ekonomske situacije više ne budu u mogućnosti vraćati kredite.

Srednja klasa ne postoji

”Dizanje kredita za kupovinu automobila predstavlja jednu izuzetno lošu odluku, jer nakon otplate kredita, niti imate više te novce niti imate protuvrijednost koju biste mogli imati tijekom tog razdoblja. Upravo ta činjenica je više za raspravu sa sociolozima i psiholozima nego s ekonomistima. U svakom slučaju vidljivo je da postoje određeni pokušaji da se u društvu naši građani prikažu bolje platežne moći nego što to jesu”, objašnjava Pepić.

Najviše vozila uvezeno je iz Njemačke, potom Slovenije, Austrije, Nizozemske, te Italije, ističu u UNO BIH.

Konstantan rast uvoza polovnih automobila dogodio se nakon ukidanja carina na vozila uvezena iz Europske unije.

Međutim, očekuje se da bi broj uvezenih polovnih auta mogao biti manji nakon uvođenja uredbe o zabrani uvoza vozila koja ne ispunjavaju najmanje euro 4 normu. Donošenje te uredbe najavljuje se još od kraja prošle godine.