Vozite automobil i poštujete koliko-toliko znakove za dopuštenu brzinu, a pokraj vas jure stranci i baš ih briga. Čak i kad vide kamere na cesti, ne puštaju papučicu gasa.

Ako vas kojim slučajem ‘slika’ kamera, platit ćete paprenu kaznu, možda i onu najstrožu od 20.000 kuna. I sad se postavlja pitanje mogu li se stranci izvući od plaćanja kazni za prekoračenje brzine ako ih u prekršaju uhvate kamere na cesti? Turisti su i sami pretpostavljali da ih naše kamere mogu ‘slikati’, ali da im kazne neće dolaziti, piše Šibenski.hr.

Evo što o svemu kaže MUP:

-Kamere prve serije koje su postavljene na hrvatskim cestama u sebi nisu imale ugrađen sustav za prepoznavanje pločica tzv. ANPR. Navedeni sustav dio je nove generacije kamera koje su postavljene i postavljaju se ove godine ili će biti postavljene sljedeće godine, stoga ne raspolažemo statističkim podacima za prethodne godine – kažu nam u Ministarstvu.

Dakle, stranci su do ovog ljeta mogli bez problema prolaziti pokraj kamera i juriti bez straha, ali sada je tome ipak došao kraj.

MUP samo za ovu godinu ima podatke o strancima koje su fotografirale radarske kamere. Kuverte s kaznama iz MUP-a krenule su put raznih državljana iz cijelog EU-a.

‘Čestitke’ hrvatskog MUP-a nekima su već i došle, a nekima će stići idućih mjeseci, kada se detaljno pregledaju snimci s kamera i točno utvrdi prekoračena brzina.

-U 2019. godini procesuirano je 539 ovakvih slučajeva, a radilo se o državljanima Austrije, Belgije, BiH, Češke, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Slovenije… Napominjemo da se radi o procesuiranim slučajevima, dakle obrađenim videosnimkama i započetim postupkom procesuiranja, dok je brojka zabilježenih videosnimaka veća – kažu u MUP-u, a mi smo ih pitali ima li problema u naplati takvih kazni.

-Općenito govoreći o naplatama novčanih kazni stranim državljanima za prekoračenje brzine utvrđene ostalim vrstama kamera, treba naglasiti kako se naplata provodi uredno, bez većih teškoća. Postupak naplate provodi se sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Prekršajni zakon, pravilnici i dr.). Sukladno pravilniku o vrsti i načinu dostave podataka državama članicama Europske unije, u svrhu istraživanja prometnih prekršaja (NN 66/2015.), policija utvrđuje vlasnika vozila, a potom mu se na adresu šalje obavijest o počinjenom prekršaju s mogućnošću plaćanja novčane kazne ili dostavljanja podataka o počinitelju prekršaja, odnosno osobi koja je upravljala vozilom.

Čim vlasnik vozila plati kaznu, predmet se okončava, a ako dostavi podatke o osobi koja je upravljala vozilom i počinila prekršaj, obavijest o počinjenom prekršaju s mogućnošću plaćanja novčane kazne dostavlja se toj osobi. Ako utvrđeni vozač ne plati kaznu, ovisno o visini kazne, predmet se može ustupiti na naplatu državi u kojoj osoba ima prebivalište ili se nakon njezina zatjecanja na teritoriju države koja je utvrdila prekršaj osobi uručuje nalog za plaćanje kazne – kažu u Ministarstvu.

U sljedećim godinama, osim dobrog turističkog prometa, u hrvatski proračun počet će se slijevati i milijuni kuna naplaćenih kazni koji će dolaziti i iz inozemstva.

Evo kolike su kazne i što se dogodi ako vas snimi kamera u prekršaju?

Novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene.

Ako to čini u naseljenome mjestu, onda su kazne od 10 do 20 tisuća kuna. Ako vozač drugi put tijekom tri godine opet ponovi gore navedeni prekršaj, bit će mu oduzeta vozačka dozvola na najmanje šest mjeseci, a za treći i svaki sljedeći put na najmanje godinu dana.

Upornom recidivistu može se i privremeno oduzeti vozilo i staviti na čuvanje, a troškove čuvanja snosi vozač.

Također, realan ishod je i zatvor.

Vožnja u naselju 30-50 km/h brža od dopuštene kažnjavat će se s 3000 – 7000 kuna, a za svaki takav drugi, odnosno treći prekršaj prijeti oduzimanje vozačke na tri, odnosno šest mjeseci.