Ekran ostavlja ozbiljne posljedice na dječji mozak, a roditelji moraju biti svjesni opasnosti.

O digitalnim medijima i njihovom utjecaju na dječji razvoj za naš portal govorila je Ana Zovko Grbeša dječja psihologinja u Domu zdravlja Mostar.

Ozbiljan i teško ispravljiv utjecaj

”Korištenje digitalnih medija ima ozbiljan i teško ispravljiv utjecaj na razvoj djeteta. Poznato je da je potrebno barem oko 18 mjeseci da se djetetov mozak razvije do točke gdje će simboli na televiziji za njega biti makar malo ekvivalentni onima u realnom okruženju, što nas dalje vodi na zaključak da bebe izvrgnute digitalnim medijima doživljavaju konfuziju slika i zvukova. Posljedice ovoga su enormne”, poručila je Zovko Grbeša ističući da je djeci potreban boravak na zraku, iskustvo s različitim teksturama, materijalima, a više od svega interakcija s ljudima koji su im bliski.

”Posljedice koje tehnologija može ostaviti na razvoj djeteta su različite i ozbiljne s posebnim naglaskom na ozbiljne. Ono što se redovno nađe kod djece frekventno izložene ekranu je odgoda govorno jezičnog razvoja (sporo usvajanje glasova, prolongirano vrijeme do usvajanja prve riječi i sklapanja rečenice, slabo razumijevanje, siromašan rječnik, prolongiranje verbalne i gestovne imitacije), teškoće u radnom pamćenju te nemogućnost fokusiranja pažnje što je direktna posljedica brzog izmjenjivanja slika na ekranima. Ovo kasnije ima dugoročne negativne posljedice na usvajanje čitanja, pisanja i razumijevanja pročitanog”, pojasnila je psihologinja.

Već 60-ih i 70-ih godina je poznati Albert Bandura pokazao da djeca uče imitirati likove s ekrana, uključujući i one agresivne, objašnjava Zovko Grbeša, što onda dalje prenose u svoju okolinu.

Do treće godine bez ekrana

”Često posljedice budu jako izraženi ometajući strahovi od pojedinih likova/scena. Istraživanja pokazuju da su djeca koja više vremena provode pred ekranima češće i pretila te imaju lošije odnose s vršnjacima”, objašnjava psihologinja, dodajući da djeca vrlo lako i brzo mogu postati ovisna o tehnologiji.

”To se ogleda u nedostatku interesa za druge stvari u kojima su ranije uživali, naletu bijesa u slučaju kada se ne dozvoljava korištenje tehnologije, simptomima rastresenosti i poremećaja spavanja, kao i u nedostatku pažnje. Kod starije djece se može primijetiti pad školskog uspjeha. Vodeći autori u ovom polju tvrde kako je lakše raditi na tretmanu odvikavanja s ovisnicima o psihoaktivnim tvarima, nego s djecom ovisnom o tehnologiji”, istaknula je Zovko Grbeša.

Djeca ne bi smjela biti nikako izložena ekranima do treće godine života. Kasnije moraju postojati ograničenja u izloženosti digitalnim medijima, do pete godine jedan sat dnevno, a od šeste nadalje ograničenje bi trebalo biti na dva sata dnevno, ističe dječja psihologinja.

”Stručnjaci u našem Centru u Domu zdravlja se često susreću s ovakvim problemima. Kod velikog postotka djece s različitim teškoćama se u anamnezi može naći frekventna izloženost ekranima”, rekla je Zovko Grbeša, dodajući kako je uvjerena da roditelji nisu dovoljno osviješteni o tome kakve su posljedice izlaganja djeteta ekranu satima.

Roditelji neinformirani

”Indikativno je to što redom imamo roditelje koji ne vide opasnost ovoga te ne povezuju da je gledanje TV-a ili mobitela moglo uzrokovati bilo što od vidljivih simptoma. Često smo u prilici čuti od roditelja kako dijete „sve zna upaliti ili naći bez ičije pomoći“ na tabletu ili mobitelu, i to u vidu pohvale svog djeteta, što nam prilično jasno govori o nedostatku informiranosti o utjecaju digitalnih medija na razvoj djece”, upozorila je.

No živimo u svijetu u kojem je nemoguće izbjeći susret s tehnologijom, no treba znati iskoristiti njene prednosti.

Tehnologija bez posljedica

”Tehnologija je globalna pojava kojoj će dijete u nekom trenutku u životu biti izloženo. Poželjno je da postoje iskustva vezana uz tehnologiju. Neki od programa mogu biti edukativni u smislu učenja brojeva, oblika, boja… Također neke od video igara mogu pokrenuti kognitivne vještine. Prema istraživanjima iz 2012. godine, mogu poboljšati prostorno-spacijalne sposobnosti u vizualnom procesiranju te mogu poboljšati mogućnosti mentalne rotacije. No, ovo poboljšanje nije pronađeno u svim žanrovima igrica”, rekla je ova stručnjakinja.

Upozorila je da je više stvari koje se trebaju ispreplitati da bi korištenje tehnologije bilo bez posljedica.

”Da bi korištenje tehnologije bilo bez posljedica, potrebna je maksimalna odgoda korištenja digitalnih medija, ograničavanje vremena provedenog za ekranom i ograničavanje sadržaja djetetu tijekom izloženosti medijima, a sve uz punu pažnju i interakciju s djetetom od strane roditelja”,  zaključila je u razgovoru za Bljesak.info dječja psihologinja Ana Zovko Grbeša.