”U samo mjesec dana u privatnoj ordinaciji sam potrošila 1.000 KM vadeći nalaze i pregledavajući se, iako sam gotovo sve to mogla besplatno uraditi u bolnici”, rekla je u izjavi za Bljesak.info A.Š. pacijentica koja je na nagovor liječnika iz bolnice prešla na liječenje u privatnu praksu.

Naime, iskoristivši njezin strah i neznanje, liječnik je pacijenticu nagovorio na privatne preglede. Ne želi govoriti o imenima, ali kaže kako mu je u situaciji u kojoj se tada našla slijepo vjerovala.

Bez savjeta i dijagnoze

”Kako smo suprug i ja dugo pokušavali dobiti dijete, a nikako nam nije uspijevalo, odlučila sam potražiti savjet ginekologa u SKB Mostar, jer su mi kolegice sa sličnim problemima savjetovale da se raspitam o propuhivanju jajovoda. U studenom sam s uputnicom otišla na redoviti pregled u SKB Mostar, kod preporučenog ginekologa. Kada sam došla na pregled i konzultacije o propuhivanju jajovoda, liječnik je samo poslušao što sam imala reći, rekao mi je da je taj proces koristan te me istu večer naručio u svoju privatnu ordinaciju”, priča nam pacijentica navodeći kako joj liječnik uopće nije dao konkretne savjete, niti joj je jasno postavio jasnu dijagnozu.

”S obzirom na to da nisam znala što mi je i nisam imala konkretne dijagnoze, jednostavno sam otišla privatno kod tog hvaljenog liječnika. Očekivala sam obični ginekološki pregled, no kada sam legla na stol, liječnik je započeo proces propuhivanja jajovoda ‘u hodu’ objašnjavajući što i kako radi. Ovaj zahvat mi je naplatio 250KM”, navodi pacijentica koja ne želi otkriti ime liječnika.
Kaže kako joj je liječnik prešutio da je s uputnicom to mogla besplatno uraditi u SKB Mostar što nam je i potvrđeno u mostarskoj bolnici.

U bolnici besplatno

”Propuhivanje jajovoda i spolni hormoni se rade besplatno za zdravstvene osiguranike u SKB Mostar”, potvrdili su za Bljesak.info u SKB Mostar, dodajući da se i spermiogram također radi te da je i ta pretraga besplatna, ali se zbog nekih objektivnih razloga u ovom trenutku pretraga ne radi u SKB Mostar.

Pacijentica navodi kako ju je liječnik potom ponovno naručio na pregled za tjedan dana i to opet u privatnoj ordinaciji te je ustanovio kako pacijentica ima policistične jajnike, rekavši da se neće oslanjati na nalaze koje je do sada radila, te da ih i ona i suprug moraju opet uraditi.

”Pored što sam privatno uradila bespotrebno i skupo propuhivanje jajovoda morala sam uraditi i nalaze hormona, koji se također, kako sam kasnije saznala, u bolnici mogu uraditi besplatno. Morala sam uraditi i nalaz Antimilerovog hormona (AMH), koji se može uraditi u samo jednoj privatnoj klinici u gradu. Suprug je morao napraviti spermiogram, nalaz koji se također u bolnici mogao uraditi besplatno. Moja nova ginekologinja naknadno mi je rekla kako sam sve nalaze, osim Antimilerovog hormona mogla uraditi besplatno”, priča pacijentica, dodajući kako se na kraju uspostavilo i da nema policistične jajnike.

Zbunjena i slijepa

”Dakle, liječnik je rekao kako i suprug i ja moramo uraditi sve nalaze u njegovoj privatnoj ordinaciji, te nakon toga moram početi uzimati terapiju kako bi mogli napraviti inseminaciju, odnosno potpomognutu oplodnju. U samo mjesec dana liječnik je ustanovio da nemam ovulacije, rekao da imam jednu ovulaciju u tri mjeseca, a zapravo da bi se mogla dati takva dijagnoza, liječnik me mora pratiti najmanje pola godine”, rekla je pacijentica ističući kako su ona i suprug bili pod stresom i šokom.

”Srećom, u međuvremenu sam ostala trudna, sasvim normalno, bez ikakvih tableta i liječničkih tretmana. Čim sam saznala da sam trudna otišla sam kod druge liječnice”, rekla je danas sretna trudnica, navodeći kako je od straha bila ”iznimno zbunjena i slijepo je pratila” i slušala sve što joj je liječnik rekao.

”Privatna mašinerija me povukla. Taj doktor radi u bolnici i gotovo sve nalaze mi je mogao uraditi besplatno. Ili mi je bar mogao reći da postoji mogućnost da ih uradim besplatno u bolnici i privatno u klinici pa da sama odlučim”, zaključuje A.Š. svoju priču koja je slična pričama mnogih koje smo za ovaj tekst čuli. Razlika je samo u dijagnozama i iznosima koje su pacijenti izdvojili vjerujući ljudima u bijelom.

U Mostaru ima 35 klinika i poliklinika i sve rade

Ravnatelj SKB Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić kaže za Bljesak.info kako nije protiv privatne prakse, ali da u tom dijelu nešto ne funkcionira.

”Ovo što mi imamo u našoj državi je nažalost koncept koji nigdje u svijetu ne postoji. Nenormalno je da u Mostaru ima 35 klinika i poliklinika i da sve rade. To znači da nešto ne funkcionira. Nismo ništa složili kako spada i sad svi plaćamo tu cijenu, i oni koji se usude ući u pravljenje privatne poliklinike i državne ustanove”, rekao je Kvesić I dodao kako je ta ”priča složena te da je nećemo tako lako otpetljati uz najbolju volju”.

”Liječnici i medicinsko osoblje u našoj zemlji je toliko loše plaćeno da ljudi traže rezervnu opciju, a najlakše je naći u svojoj struci. I onda se nađemo u čudu, s jedne strane imamo bolnicu, javnu instituciju koja bi trebala štititi svoj interes pod svaku cijenu i liječnike koji ne mogu zaraditi dovoljno novaca i rade prijepodne u bolnici, popodne u privatnim praksama”, komentira za Bljesak.info ravnatelj SKB Mostar.

Prim.dr.med. Senad Sarić iz Poliklinike ArborVitae, koji je prije šest godina napustio šefovsko mjesto u KC Safet Mujić te postao jedan od rijetkih liječnika koji se ”potpuno privatizirao”, rekao je kako bi se država trebala odlučiti u kojemu pravcu želi ići, kako ne bi bilo diskriminacije privatnog sektora.

”Država treba osigurati svojim pacijentima, kao što je na zapadu i u RS-u, da sa svojim karticama omoguće liječenje i u privatnim i javnim ustanovama. Dosta ljudi je nezadovoljno radom u javnim institucijama. Na kraju krajeva dosta naših pacijenata ima zdravstveno osiguranje, pa dolaze na privatni pregled. Suština je ta da država treba svojim građanima omogućiti da otiđu liječniku od povjerenja”, rekao je Sarić.

Ministar priznaje da se ne poštuje zakon

Podsjetio je kako je Zakon iz 2011. godine naložio da se liječnici moraju odlučiti hoće li raditi privatno ili u državnim ustanovama.

”Kako je bila ta inicijativa bio je veliki pritisak svih eminentnih privatnika. Taj zakon je prolongiran, međutim ja sam već tada to shvatio da ne ide”, rekao je Sarić i dodao da je BiH prijeko potrebna reforma zdravstva.

Ministar zdravstva Hercegovačko-neretvanske županije Goran Opsenica kaže kako je u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti bila obveza postojećim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi da usklade svoju organizaciju i poslovanje s odredbama Zakona i propisima.

”Sve privatne poliklinike, privatna praksa kao i dopunski rad koji se ne nalaze na popisu ne rade u skladu sa zakonom”, kaže za Bljesak.info ministar Opsenica i navodi kako, iako je ministarstvo izvršilo reviziju svih postojećih rješenja, nema ingerencije u zakonskom uređivanju ove oblasti niti donosi provedbene propise, već postupa po propisima donesenim na razini Federacije BiH.

Ono što ministarstvu otežava rad, navodi Opsenica, je činjenica da trenutno u HNŽ nema uposlenog zdravstvenog inspektora.

Opsenica ističe kako postojeće zakonske odredbe dopuštaju dopunski rad zdravstvenim djelatnicima koji su zaposleni u stalnom radnom odnosu u javnim zdravstvenim ustanovama sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i propisima o radu, a koji ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom federalnog ministra, po pribavljenom mišljenju nadležne komore i uz prethodnu suglasnost poslodavca zdravstvene ustanove u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu, ali ne duže od jedne trećine punog radnog vremena.

Liječnike treba rigorozno kazniti

”Nije problem u tome što liječnici obavljaju dopunski rad, ali je problem u zlouporabi tog instituta u smislu da se radi više od jedne trećine radnog vremena, kod više privatnih zdravstvenih djelatnika, da se bez kontrole troše resursi javnih zdravstvenih ustanova u kojima rade”, objašnjava ministar i dodaje kako bi zasigurno dobro rješenje bilo donijeti zakon po kojemu bi liječnici trebali izabrati žele li raditi u privatnim ili u javnim zdravstvenim ustanovama.

Dr. Rifat Rijad Zaid iz Saveza strukovnih sindikata Doktora medicine i stomatologije Federacije, kaže pak kako bi liječnici trebali moći raditi i u privatnim i u javnim ustanovama istovremeno jer je to normalno u svim državama.

”Treba postojati nulta tolerancija za one liječnike koji rade u javnom sektoru, pa onda šalju pacijente u privatni sektor sebi ili svojima. Takve liječnike treba rigorozno kazniti. Međutim, to ne može biti opravdanje da se zabrani rad dopunske djelatnosti”, rekao je Zaid naglašavajući kako menadžeri zdravstvenih ustanova trebaju voditi računa i kažnjavati liječnike koji šalju pacijente iz javnog sektora u privatni.

”Da budem do kraja jasan, imamo preglede, dijagnostiku, a onda taj isti liječnik ode raditi privatno i uradi kompletnu dijagnostiku za novac. Znam da niti jedna zdravstvena ustanova nije apsolutno opremljena. Niti jedna zdravstvena ustanova ne može odgovoriti na modernu dijagnostiku i liječenje, zato nam treba privatna praksa da uskoči gdje nam fali dijagnostike, kadra i opremljenosti”, kaže Zaid.

Ministar Opsenica kaže kako bi povreda radne obveze liječnika trebala biti prepoznata Pravilnikom o radu ustanove i sankcionirana.

”Menadžment zdravstvenih ustanova treba voditi računa o dosljednom poštivanju radnog vremena liječnika. Svako neopravdano napuštanje radnog mjesta prije isteka utvrđenog radnog vremena mora biti sankcionirano. Na žalost, pacijenti uglavnom ne prijavljuju takve slučajeve, pa nismo u mogućnosti ni kvalitetno reagirati”, objašnjava Opsenica i naglašava kako su u tijeku su aktivnosti oko izmjene temeljnih zakona iz oblasti zdravstva gdje će i uređenje ove oblasti zasigurno izazvati veliki interes.

Bilo bi drugačije da su liječnici plaćeni

Ravnatelj SKB Mostar kaže kako je ključni problem privatnih klinika osnovna postavka koja se kod nas ne poštuje a to je da bi privatna klinika trebala imati ista prava i obveze kao bolnica i onda neka ide ‘utakmica’ normalno.

”Niti jedna od naših privatnih klinika, poliklinika i ambulanti nema ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja jer su Zavodi nemoćni, ne mogu pratiti ni državne institucije. Onda imamo pacijenta koji plaća osiguranje, s jedne strane, ima zdravstvenu iskaznicu koja mu vrijedi u bolnici ne vrijedi u privatnoj praksi, a imamo liste čekanje te liječnike koji htjeli ne htjeli usmjeravaju pacijente u svoje privatne ordinacije.Mi nemamo potencija da to napravimo, jer što god dirnemo, dirnemo u politiku, i onda se jednostavno vrtimo u krug, jer država ne funkcionira. Pacijenti trebaju imati ista prava, liječnici imati iste kriterije privatno i državno i apsolutno je nemoguće da liječnik radi u državnoj bolnici i privatnoj ambulanti i da to bude u redu. Neću ulaziti u ničije poštenje, to je jednostavno sukob interesa”, rekao je Kvesić.

Na upit o brojnim navodima kako liječnici imaju praksu iz javnih ustanova pacijente upućivati u svoje privatne ordinacije, te da liječnici često koriste i javne resurse u privatne svrhe, ravnatelj Kvesić komentira kako bi on to promijenio za tri dana tako da bi prvo liječnicima povećao plaće.
”Da ljudi mogu živjeti od svog rada, ne bi trebali raditi privatno te bi onima koji se odluče raditi privatno omogućio da to rade pod istim uvjetima kao državne institucije i neka ‘borba’ bude ravnopravna. Nemoguće je da jedan čovjek radi privatno i državno”, govori Kvesić I dodaje kako je samo vršenje kontrole rada I radnog vremena liječnika u njihovoj ustanovi otežano jer nemaju odgovarajuće mehanizme.

Ljudi se navikli

”Ravnatelj sam tolike godine i nisam za policijske metode ali mi nemamo mehanizme za raditi I kontrolirati radno vrijeme liječnika. Ovo što mi imamo sad je katastrofa, ali ne možemo optužiti samo liječnike. S plaćom od 1.500 KM u bolnici razumljivo je da jedan čovjek traži dodatno zaposlenje”, zaključuje Kvesić.

I dr. Zaid kaže kako je dosta liječnika prinuđeno zbog nedostatka sredstava ići na dopunski rad.
”Masa liječnika ne bi radila u privatnoj djelatnosti kada bi ‘ljudski’ zarađivali u javnom sektoru, kada bi njihova primanja bile dostojne njihovog statusa, školovanja i važnosti. Platite ga dobro i opteretite ga, to je ključ svega. Moramo zabraniti zloupotrebu rada u privatnim i javnim ustanovama, pod hitno i odmah. Narod je to prepoznao kao ružnu stvar. Liječnik koji radi u javnom sektoru, ostavlja taj posao, a onda žureći u svoju privatnu ordinaciju naruči istog pacijenta. Prema tim slučajevima, moramo imati nultu toleranciju”, rekao je dr. Zaid.

Marin Bago, iz udruženja Futura, koje se, između ostalog, bavi i pravima pacijenata, kaže pak kako je ta praksa kod nas prisutna već dulji niz godina te da su se pacijenti navikli ‘prijaviti’ u javnu ustanovu kako bi dobili poziv da odu u privatnu ordinaciju.

”Ljudi su se pomalo na to naviknuli. Tko je bolestan on gleda što prije riješiti svoj problem i tako stvari funkcioniraju, to nije ništa drugo nego korupcija u zdravstvu. To je suprotno našim zakonima o zdravstvenom osiguranju, zakonima koji pokrivaju oblast zdravstva”, rekao je Bago.
Da su se ljudi na to naviknuli govori i informacije iz Institucije Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Kako su potvrdili za Bljesak.info, još nema zabilježen slučaj žalbi koje su se odnosile na liječnike koji umjesto da obavljaju rad u državnim bolnicama, šalju ljude da to obave privatno.

Bez povratne informacije

Ističe kako se kod nas pruža otpor mjerenju kvalitete zdravstvene usluge, obujma i efekt.
”To je dužan raditi Zavod zdravstvenog osiguranja jer oni plaćaju našim novcem usluge i u svakom procesu pružanja i davanja usluga, uvijek mora postojati povratna informacija da vidite u što ste uložili novac, kakva je kvaliteta i kakvi su efekti. Upravo to svaki Zavod u Federaciji odbija raditi, tako da se ne zna kvaliteta zdravstvene usluge koju mi koristimo kao pacijenti. Mi smo jedina zemlja koja nema podatke o kvaliteti zdravstvene usluge u Europi, u regiji i u nekim zemljama Afrike. Možete misliti koliko je jak intenzitet odbijanja poslovanja po zakonu i kojim intenzitetom se građani izguravaju iz civilne kontrole i kvalitete zdravstvenih usluga”, rekao je.

Kaže kako se ne zna se tko je bolji, a Zavod od našeg novca plaća usluge, te kad bi se to znalo, mi bismo znali koja je ustanova najbolja za jedan dio u zdravstvu i ti bi doktori bili najbolji.
”Ne bi onda bilo zamislivo da jedan doktor iz tog tima ide raditi privatno i da ljudi odlaze u njega, jer to bi bilo narušavanje kolektiva, kolektiv to ne bi dozvolio. Po našim zakonima Zavod zdravstvenog osiguranja mora tretirati isto javne i privatne ustanove. Dakle, mi kao pacijenti, naša je zdravstvena knjižica ustvari kao kreditna kartica, s kojom bi morali ići i u privatnika bez ikakvih plaćanja. Naravno, u privatnika kojeg Zavod odabere na osnovu kvalitete”, rekao je Bago.

Da trenutno stanje oko problema dvojne prakse državnih liječnika ne odgovara niti zdravstvenom sustavu niti osiguranicima slažu se i u Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ, no to pitanje, je kako kažu, definirano federalnom legislativom, odnosno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti F BiH.
Na upit zašto zavod jedini koji u svim zemljama Europe nema praksu raditi podatke o kvaliteti zdravstvene usluge iz ZZO poručuju kako je Kvaliteta i sigurnost pružanja usluga zdravstvene zaštite u nadležnosti Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu F BiH (AKAZ).

Što raditi s ljudima koji krše zakon?

”Kada je riječ o Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ, sukladno svojim ovlastima i nadležnostima, Zavod kontinuirano radi na povećanju zadovoljstva osiguranika kroz poboljšanje ugovaranja usluga zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama, putem projekata koje provodi i niza uvedenih funkcionalnosti koje imaju za cilj jednostavniji pristup zdravstvenoj zaštiti i poboljšanje kvalitete iste”, ističe za Bljesak.info Alenka Ban, glasnogovornica ZZO HNŽ te naglašava kako Zavod ugovara pružanje zdravstvenih usluga za svoje osiguranike sa zdravstvenim ustanovama za koje je resorno ministarstvo dalo suglasnost.

Po njihovom mišljenju rješenje ovog problema bilo bi u žurnom pristupanju aktivnostima uređenja mreže zdravstvenih ustanova optimizirane sukladno realnim potrebama stanovništva i financijskim mogućnostima županija i Federacije BiH.

Bago pak navodi kako nam za početak ne trebaju novi, nego kad bismo samo ispoštovali naše trenutne važeće zakone u zdravstvu, sve to bi se reguliralo samo od sebe i usluge bi bilo dvostruko bolje.

”To su posljedice nepoštivanja zakona. Imate dvije institucije, Zavod za zdravstveno osiguranje koji upravlja našim novcem u naše ime i imate Ministarstvo zdravstva HNŽ koje treba sve to kontrolirati i vidjeti krši li se zakon. Naši zakoni iz zdravstva počivaju na načelu solidarnosti, civilne kontrole upravljanja i kvalitete zdravstvene usluge. Sva tri ta stupa su narušena isključivo odbijanjem poštivanja zakona. Naše nastojanje u javnosti nije više da pričamo kako ćemo popraviti naše zdravstvo i u kojem pravcu će ići reforme nego što ćemo raditi s ljudima koji krše zakon, jer to je trenutno ključni problem”, zaključio je Bago.

Bljesak.info