U posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 1.000 liječnika. Glavni razlozi nisu samo niske plaće, nego i loši uvjeti rada i politički utjecaj na zdravstveni sustav.

Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina otišlo tisuću doktora medicine i 200 doktora specijalista, kako je navedeno u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije.

Osim što odlaze u inozemstvo, liječnici napuštaju zdravstvene ustanove i otvaraju privatne prakse. Provjeravali smo koji su još razlozi masovnog odlaska liječnika, piše BHRT.

Prema podacima Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, od siječnja do lipnja ove godine Federaciju BiH napustilo je 25 liječnika specijalista. Osim liječnika, odlazi i medicinsko osoblje, a situacija varira od ustanove do ustanove.

Tarik Kapidžić, predsjednik Liječničke komore Zeničko-dobojske županije: Imamo kroničan nedostatak kadra. Postoji problem u cijeloj Bosni i Hercegovini koji dovodi do ozbiljnog manjka osoblja. Kod nas u BiH ima otprilike 160 liječnika na 100.000 stanovnika, dok je u EU 360. Naši standardi su zastarjeli.

Odlazak zdravstvenih radnika iz Bosne i Hercegovine pojava je prisutna već dulje vrijeme.

Liječnici najviše odlaze u Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje, a posljednjih godina sve više njih odlazi i u Sloveniju.

S odlaskom liječnika suočavaju se i bolnice u Republici Srpskoj. S druge strane, ističu da je povećan broj mladih liječnika na specijalizacijama.

Dr. Mikajlo Lazić, direktor JZU Bolnice “Sveti vračevi” Bijeljina: Naša bolnica spada u red većih općih bolnica i za sada nemamo problema s kadrovima. Bilo je određene fluktuacije, ali trenutno imamo 69 specijalista i 25 subspecijalista, a 64 liječnika su na specijalizaciji.

Osim odlazaka u inozemstvo, liječnici napuštaju javne ustanove i zbog drugih razloga. Rješenje – bolje plaće i uvjeti rada, poručuju naši sugovornici.

Prim. dr. Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata zdravstvenih radnika RS: Odavde ljudi odlaze, rade honorarno po Federaciji, iz Srbije dolaze k nama, iz Federacije idu u Hrvatsku i Sloveniju. To je tržište, ali se postavlja pitanje – tko ima najveću štetu? Narod ima najveću štetu, a narod šuti i trpi.

Tarik Kapidžić, predsjednik Liječničke komore ZDŽ: U osnovi, u Bosni i Hercegovini su plaće nikakve, ali analizom smo došli do zaključka da novac nije glavni problem. Najveći problem su radni odnosi, uvjeti rada i kadrovska politika koju vode stranke koje postavljaju šefove i načelnike – a to mladi ljudi više ne žele trpjeti.

Prema posljednjim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika. Dijagnoza je jasna. Pitanje je samo – jesu li nadležni spremni preuzeti odgovornost za terapiju?