U Europskom parlamentu pokrenuta je inicijativa da se stane na  kraj prodaji iste robne marke različite kvalitete u starim i novim članicama EU te da se ta praksa proglasi prijevarom. Iz Udruge potrošača iz zemalja EU navode kako roba lošije kvalitete stiže uglavnom iz Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Poljske, gdje velike svjetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namijenjenu za stanovništvo ovog dijela Europe, piše Večernji list BiH.

Potrošači se žale

U BiH dosad nisu rađena usporedna istraživanja kvalitete domaćih proizvoda s onima u zemljama EU, ali se potrošači stalno žale da “ono što nikome ne valja završi kod nas”, piše Večernji list BiH. Predsjednik Udruge potrošača RS Dragovan Petrović naveo je kako se proizvodi na isti način reklamiraju kod nas kao i u zemljama u kojima su znatno kvalitetniji, ista im je i ambalaža, a čak se ni cijene ne razlikuju, pa se događa da kod nas budu i više. – U ovoj situaciji najviše profitiraju trgovci koji reguliraju cijenu. Postoji velika razlika u kvaliteti gotovo svih proizvoda, od tehnike, kozmetike, hrane, odjeće, obuće… U Srbiji je rađena jedna takva usporedba za deterdžent koji je namijenjen i bh. tržištu i ti proizvodi su bili mnogo lošije kvalitete. Do sada u BiH nisu rađena usporedna ispitivanja kvalitete proizvoda s kvalitetom proizvoda u zemljama EU, uglavnom iz financijskih razloga, jer su za to potrebni specijalizirani laboratoriji i znanje. No, vjerujem kako će se to u sljedećem razdoblju, kako se BiH  bude približavala EU, promijeniti i ukinuti praksa štetna za naše potrošače – kazao je Petrović. Ni u svim zemljama EU nije ista situacija. U prilog tome govori i istraživanje koje je uradila slovačka udruga potrošača prije dvije godine, kada je kontrolirala kvalitetu hrane i pića u osam zemalja članica EU i otkrila velike razlike. Uspoređene su namirnice u trgovinama u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj te je utvrđeno kako su proizvodi lošije kvalitete namijenjeni novim članicama EU. – Europska komisija je odbacila stavove ovakvih istraživanja i istaknula da se različitost u kvaliteti odražava i na cijenu. To nije nikako regulirano, već je riječ o odluci trgovaca na osnovi zahtjeva tržišta. Prema stavu EK, kvaliteta proizvoda mora biti regulirana kroz nacionalno zakonodavstvo, ali mora postojati definiran europski standard. Naše zakonodavstvo nema u cijelosti definirano pitanje kvalitete proizvoda i Agencija za sigurnost hrane BiH donosi propise za pojedinačne proizvode, pa je do sada regulirano pitanje kvalitete vina, flaširane vode, konzumnih jaja, mlijeka, nekih vrsta voća i povrća – tvrde iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.

Sigurnost hrane

Za razliku od SAD, EU nema općeprihvaćenu definiciju prijevare s hranom, jedino regulativa 178/2002. propisuje da je zabranjeno “obmanjivati potrošače”. U BiH se tim pitanjem nitko ne bavi, a evidentno je da postoje brojne pritužbe građana. Naime, iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH priopćili su nam da je pitanje sigurnosti prehrambenih proizvoda u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane BiH, kojoj žalbe takvog sadržaja proslijede na postupanje.