Uzgoj magaraca u Hercegovini u zadnjih nekoliko godina poprima obrise pravog biznisa, magarac kao svojevrsni brend i sinonim Mediterana imao je multifunkcionalnu ulogu, posebno jer nije zahtijevao previše hrane, a to je za siromašno područje bilo jako važno. Ne samo da su magarci bili pogodni za rad, nego su se koristili za nošenje tereta, bili su pogodni i za vuču, oranje i sijanje. Koliko je magarac značio za Hercegovinu, govori i spomenik dignut ovoj plemenitoj životinji u Mostaru.

Danas u BiH imamo nekoliko farmi magaradi, država subvencionira uzgoj izvornih zaštićenih pasmina životinja , gdje spada i magarac, u iznosu od 200 – 250 km/ grlu. ”Na terenu radimo popis ovih životinja, označavanje istih se najčešće radi mikročipovima . Danas se ove životinje najčešće drže zbog mlijeka, čija se cijena na tržištu kreće od 40 – 100 KM”, kaže Dubravko Pocrnja s Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Po sastavu najsličnije majčinom mlijeku, koristi se kao super hrana i medikament. Obiluje omega 3 i omega 6 masnim kiselinama, vitaminima A, D, E, C i F kao i magnezijem, kalcijem, fosforom, kalijem i cinkom. Magarice daju između 0,5 – 1,3 litra na dan kroz 6 – 7 mjeseci laktacije, kapacitet mliječne žlijezde je 2,5 litra, muze se najčešće 20 -90 dan nakon partusa, tri puta na dan. Produkcija mlijeka ovisi od načina držanja, genetike, managementa itd.

Što se tiče sastava mlijeka i njegovih čudotvornih svojstava, od proteinske komponente  posebno su zanimljive molekule iz skupine transferina,  laktoferin  i lizozim koji imaju važnu ulogu u prijenosu željeza u našem tijelu, gdje inhibiraju razvoj bakterija ovisnih o željezu u gastrointestinalnom traktu, kao i razvoj koliforma i kvasaca, pogodujući razvoju tzv korisnih bakterija, povećavajući razvoj leukocita stanica imunološkog sustava. Lizozim je u magarećem mlijeku prisutan u velikim količinama od 1.0mg/ml – 4 mg/ml.

Poznato je da se ovo mlijeko najčešće konzumira kod liječenja različitih alergija i upala gornjih disajnih puteva,. Naravno njegova ljekovita svojstva treba ozbiljno razmatrati jer je alergija na mliječne proteine uobičajena alergija na hranu u djetinjstvu s prevalencijom od oko 3% tijekom prve tri godine života. Tako da toleranciju djece na magareće mlijeko treba procjenjivati subjektivno pod medicinskim nadzorom i nakon provođenja specifičnih alergo testova.

Korištenje magarećeg mlijeka kod djece mlađe od 6 mjeseci se ne preporučuje. Kad se koristi u ishrani obično se nadopunjuje biljnim uljima, dopuštena doza je 1 decilitar, odrasli ga piju odjedanput dok se djeci daje tri puta dnevno i ne preporučava ga se prokuhavati, tako da mlijeko koje se kupuje mora biti 100% kvalitetno i higijenski ispravno, gdje se mora voditi računa da isto ne potiče od životinja koje su terapirane različitim lijekovima, jer i magarci obolijevaju i liječe se, a rezidue antibiotika i nekih drugih medikamenata mogu stvoriti veliki problem.

Magareće mlijeko se ne može naći u trgovinama i supermarketima, nego se isključivo nabavlja direktno na farmama.