Ako tijekom ljetnih mjeseci putujete magistralnom prometnicom M-17, odnosno njezinim dijelom od Mostara do Sarajeva, visoke su šanse da ćete dio vremena izgubiti u zastojima, gužvama te općenito usporenoj dinamici odvijanja prometa, što pak dovodi do nervoze i gubitka koncentracije, piše Večernji list BiH.

Osobito to vrijedi na sjevernom ulazu/izlazu iz Mostara, okolici Konjica te ulazu/izlazu iz Sarajeva, pri čemu intenzitet prometa varira ovisno o danu u tjednu odnosno satu u danu. Pa iako je većina vozača svjesna ovoga problema te mu se prilagođava pomnim planiranjem putovanja između ova dva gospodarska središta, činjenica je da je broj vozila na našim prometnicama, a koji dodatno podiže i iz godine u godinu veći priljev gostiju, uzrok zbog kojega je magistrala M-17 jednostavno prebukirana za predviđenu dinamiku odvijanja prometa.

Dovoljno je pročitati izvješća BiHAMK-a koja redovito upućuju na ovu žilu kucavicu prometa u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini u cjelini. U priopćenju objavljenom u protekli četvrtak, uoči drugog vikenda u kolovozu, istaknuto je kako su posebno rizični petak poslijepodne (od 14 do 20), subota ujutro (od 7 do 11), nedjelja popodne (od 15 do 21) te kako su posebno opterećene dionice M-17 (Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar – Čapljina – Doljani), M-17 (Sarajevo – Visoko – Kakanj – Zenica – Žepče – Maglaj – Doboj – Prnjavor – Laktaši – Banja Luka – Gradiška), M-5 (Sarajevo – Travnik – Donji Vakuf – Bihać), M-18 (Sarajevo – Foča – Hum/Šćepan Polje), M-6.1 (Mostar – Široki Brijeg – Posušje – granica s HR), M4 (Tuzla – Doboj), M14.1 (Bihać – Velika Kladuša – granica s HR).

Vozači, ali i struka svjesni su kako, dugoročno gledano, jedino rješenje za rasterećenje prometa na relaciji Mostar – Sarajevo predstavlja dovršetak gradnje poddionica autoceste na koridoru Vc, a koje će, očekivanja su, donijeti značajno višu razinu kvalitete i brzine prometa. U tom kontekstu raduje što su intenzivirane aktivnosti na pripremi gradnje poddionice Mostar jug – Mostar sjever, kao i poddionice Mostar jug – tunel Kvanj, no da bi se koridor povezao s trenutačno najjužnijom poddionicom od smjera Sarajeva prema Mostaru (Tarčin – Ivan), potrebno je realizirati poddionice Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj, tunel Prenj – Mostar sjever. Od svih navedenih, tunel Prenj je poddionica koja će zasigurno uzeti najviše vremena (oko šest godina gradnje), kao i truda, znanja i upornosti kako bi se svladao planinski masiv između Mostara i Konjica.

Tunel Prenj

Ključna karakteristika tunela Prenj njegova je dužina od 10,15 km, prema kojoj spada u dugačke tunele i podliježe primjeni svih propisanih mjera sigurnosti u tunelima, prema smjernici 2004/54/EC. Tunel Prenj će se graditi uz poštivanje svih sigurnosnih standarda propisanih smjernicom EU-a, odnosno s većim profilom i pregradama. Cestovni tuneli, a osobito dugački tuneli na autocestama, predstavljaju veoma složene građevine s izrazito naglašenim geotehničkim i građevinskim radovima, uz znatan obujam i vrijednost elektrotehničkih, strojarskih i radova ostalih struka (prometna oprema, informacijske i komunikacijske tehnologije i dr.). Tunel Prenj zasigurno je generacijski projekt, objekt koji će svojim gabaritima biti najduži tunel u BiH te deveti u Europi, ali i projekt koji će u svakodnevnom životu donijeti niz koristi za sve putnike i poslovnu zajednicu, u značajnoj mjeri skraćujući vrijeme putovanja između dvaju gospodarski snažnih središta, Mostara i Sarajeva.