Prava rodilja u Bosni i Hercegovini su već odavna neujednačena i različita od županije do županije. Međutim, zanimljivo je da su ona nejednaka i u Hercegovini, pa je primjerice majkama Mostara, Čapljine, Čitluka, Stoca… kad rode drugačije/gore nego Širokobriježankama il’ Gruđankama il’ Ljubušankama. Kao prvo, Široki Brijeg, Ljubuški i Grude svoje rodilje podupire s 500 km, dok Mostar, Čapljina i Stolac svoje ne, a i na razini Županije pravo je drugačije.

Za svako novorođeno dijete na području Zapadnohercegovačke županije isplaćuje se jednokratna novčana potpora za opremu u iznosu od 300 KM za žene majke koje su u radnom odnosu, a 500 KM za žene majke koje nisu u radnom odnosu, potvrdili su za Hercegovina.info iz Ministarstva zdravstva ZHŽ-a. To bi u praksi značilo da ako si nezaposlena majka iz Širokog, Gruda ili Ljubuškog, odmah po rođenju djeteta dobiješ 1000 maraka za opremu bebe, 500 od grada/općine, a 500 od županije.

Nemaju za rodilje

U HNŽ-u nezaposlene rodilje i općenito rodilje od općina i gradova nemaju ništa, a i Županija ne isplaćuje više jednokratnu pomoć za svako novorođeno dijete. Trenutačno jednokratna novčana pomoć u HNŽ-u iznosi 400 km, no nećete ju ostvariti ako ne ostvarujete i pravo na dječiji dodatak. I tu je kvaka.

Dječiji dodatak iznosi svega 25 km po djetetu, nužna je poprilično obimna dokumetacija za njegovo ostvarivanje, a postavljeni uvjeti većini roditelja jamče da neće dobiti ni tih 25 maraka po djetetu.

Primjerice, nemate pravo na dodatak na djecu ukoliko ukupni mjesečni prihod po članu kućanstva prelazi 15 posto prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH.

Tako je nerijedak komentar među roditeljima u HNŽ-u da dječiji dodatak i jednokratnu pomoć u HNŽ-u ne mogu dobiti obične obitelji, nego samo socijalno ugrožene, ili pak Romi. Tako većina roditelja nema ne dobije ni jednokratnu pomoć ni dodatak, čak ni ukoliko je samo jedan roditelj zaposlen, jer se računa „limit“ po članu obitelji. Naime, 15 posto od prosječne plaće je oko 130 km, pa ako vam suprug ima 400 km preko računa, a čekate prvo dijete, premda ste nezaposleni, nećete ostvariti ni dječiji dodatak ni jednokratnu pomoć.

Biće izmjena, ali kakvih?

Upitani jesu li prestrogi kriteriji po kojima se u HNŽ odlučuje o jednokratnoj potpori i dodatku za djecu iz Ministarstva zdravstva HNŽ-a podsjećaju da je Skupština zadužila

Vladu i Ministarstvo da prate primjenu Zakona o zaštiti obitelji s djecom, te da dostave u proceduru usvajanje izmjena Zakona u cilju poboljšanja utvrđenih i dopunu novim, sve sukladno realnim financijskim mogućnostima Županije.

„Postupajući sukladno utvrđenim obvezama iz Zaključka Skupštine HNŽ Ministarstvo je kontinuirano pratilo primjenu Zakona o zaštiti obitelji s djecom u praksi, te u cilju poboljšanja utvrđenih prava, a cijeneći financijska sredstva osigurana u Proračunu HNŽ, predložilo Vladi donošenje novih odluka kojima su utvrđeni veći iznosi novčane potpore ženi-majci koja nije u radnom odnosu i visini jednokratne potpore za opremu novorođenog djeteta, kao i uputilo Vladi u proceduru usvajanja Zakona o izmjeni Zakona o zaštiti obitelji s djecom, a koji je Vlada uputila Skupštini u daljnju proceduru. Također, Ministarstvo je izradilo i nacrt Zakona o dopuni Zakona o zaštiti obitelji s djecom, a koji će, po pribavljanju potrebnih mišljenja, biti dostavljen Vladi HNŽ u proceduru usvajanja“, kazali su iz Ministarstva ne precizirajući kako će se to u praksi odnositi na rodilje.

Inače, u Zapadnohercegovačkoj županiji se ne isplaćuje dječji dodatak, a jednokratnu pomoć, kako smo i naveli – dobiju – svi.

Nezaposlene majke

Samo u kategoriji nezaposlene majke ‘vodi’ HNŽ. Kako su nam potvrdili iz Ministarstva zdravstva ZHŽ-a rodilje, žene-majke koje nisu u radnom odnosu u toj županiji ostvaruju novčanu potporu u iznosu 250 KM mjesečno u trajanju od šest mjeseci. Nezaposlene majke u HNŽ-u su za stotinjak maraka u prednosti u odnosu na one u ZHŽ-u.

Iz Ministarstva zdravstva HNŽ-a kažu da je novčana potpora ženi-majci koja nije u radnom odnosu utvrđena u iznosu 40 posto od prosječne plaće ostvarene u prethodnoj godini u F BiH i isplaćuje se u trajanju od 6 mjeseci od rođenja djeteta (ranijom Odlukom Vlade novčana potpora iznosila je 20posto od prosječne plaće). Iznos novčane potpore utvrđuje i isplaćuje nadležni centar. Izračunali smo. Sukladno prosječnoj plaći naknada nezaposlenim majkama u HNŽ-u iznosi oko 360 maraka.

U HNŽ-u jedino rodilje pomaže Prozor-Rama

Po gradovima je također šaroliko. Gradovi Ljubuški i Široki Brijeg, te Općina Grude isplaćuju jednokratnu pomoć za svako rođeno dijete u iznosu od 500 KM po rješenjima Centara za socijalni rad, dok općina Posušje ne isplaćuje jednokratnu pomoć rodiljama. U HNŽ-u općine i Grad za rodilje, kako izgleda, nemaju novca, izuzevši Prozor-Ramu, koja svojim rodiljama ipak isplaćuje sredstva, količinski razmjerno broju rođene djece – 500 za prvo, 700 za drugo i 1.000 maraka za treće i svako sljedeće dijete. Grad Mostar nema izbora ni Vijeće, pa se i nepostojanje jednokratne pomoći za rodilje pravda time, dok se druge općine vode logikom da je to riješeno na razini županije.

Različito i za zaposlene majke

Posljednja kategorija su majke koje rade.

U ZHŽ u je zakonom propisano da naknadu plaće za žene-majke koje su u radnom odnosu kod fizičkih osoba i pravnih osoba privatnog prava obračunava i isplaćuje poslodavac, a Zavod za zdravstveno osiguranje ŽZH vrši povrat istih.

Što se tiče rodilja u radnom odnosu kod pravnih osoba javnog prava (država, entitet, županija, grad, općina, javno poduzeće, javna ustanova i dr.) naknadu umjesto plaće, sukladno Zakonu, isplaćuju poslodavci bez prava na refundaciju od Zavoda za zdravstveno osiguranje ŽZH, temeljem svojih internih akata.

Porodiljski dopust ženi-majci koja je u radnom odnosu traje 12 mjeseci.

Osnovica za naknadu plaće čini prosječna plaća koju je žena-majka ostvarila u razdoblju od devet mjeseci prije otvaranja porodiljskog dopusta.

Visina naknade plaće iznosi 70 posto od osnovice za naknadu plaće.

U HNŽ-u, sukladno odredbama Zakona o zaštiti obitelji s djecom žena-majka u radnom odnosu ostvaruje pravo na naknadu umjesto plaće dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta, a koje može ostvariti i otac djeteta, odnosno usvojitelj, kada sukladno propisima o radu koristi ovo odsustvo.

Iznos postotka naknade umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta utvrđen je Odlukom Vlade HNŽ.

Navedenom Odlukom, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta utvrđena je u iznosu 40 posto od prosječne plaće koju je žena-majka ostvarila u razdoblju 6 mjeseci prije početka korištenja porodiljskog odsustva, a za ženu-majku koja u razdoblju od 6 mjeseci prije početka korištenja porodiljskog odsustva nije primala plaću iz opravdanih razloga, odnosno nije zasnovala radni odnos najmanje 6 mjeseci prije poroda, naknada umjesto plaće utvrđena je u iznosu 20 posto od prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH.

Sukladno navedenoj Odluci, iznos naknade od 40 posto za ženu-majku, koja je ostvarila plaću u razdoblju 6 mjeseci, zavisi od prosječne plaće koju je ostvarila u navedenom razdoblju, dok iznos naknade od 20 posto za ženu-majku koja nije zasnovala radni odnos od najmanje 6 mjeseci ili nije primala plaću u tom razdoblju, zavisi od prosječne plaće ostvarene u Federaciji u prethodnoj godini. Naknada umjesto plaće isplaćuje se godinu dana.