Zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo rapidnim promjenama na globalnoj razini. Posljedično tome i u procesu odgoja i obrazovanja na svim razinama, pa je tako Međunarodno povjerenstvo za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće izdalo publikaciju “Učenje – blago u nama” koje donosi uvid u stanje u kojem se nalazi obrazovanje na svjetskoj razini, ali također nudi i viziju obrazovanja za budućnost, koje bi se trebalo temeljiti na koncepciji “društva koje uči”, odnosno na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja.
Takvo obrazovanje podrazumijeva afirmaciju kardinalnih vrlina koje bi svaki pojedinac, ali i društvo trebalo njegovati i razvijati, a to su vrijednosti društvene jednakosti, solidarnosti, tolerancije, otvorenosti za demokratsko sudjelovanje u odlučivanju, sloboda, ljudsko dostojanstvo i tome slično, a sve one potrebne su da bi jedno društvo funkcioniralo na temeljima vladavine prava, baš onako kako funkcionira i EU, čije se djelovanje temelji na ugovorima koje su demokratski podržale sve zemlje članice.

Povelja o temeljnim pravima EU-a obvezuje sve institucije EU i vlade država članica prilikom primjene zakonodavstva na poštivanje tih prava, a Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su građani Europske unije imaju također obvezu poštivati ta prava. Međutim, da bi bili jednaki i među pravima i obvezama kao i ostali Europljani svakako trebamo težiti i istim vrijednostima, a njih možemo dostići isključivo obrazovanjem kojim bismo stekli znanje koje bi moglo i trebalo biti konkurentno. Kvalitetno visoko obrazovanje presudno je za one koji se žele prilagoditi brzim promjenama i potrebama koje zahtijeva tržište rada.

Stoga, visoko obrazovanje treba naglasak staviti na razvijanje specifičnih vještina i sposobnosti jer danas se gotovo svi društveni izazovi, i to na svim razinama povezuju s tržištem rada i zahtjevima koje ono nameće, a neki od njih su inovativne ideje i inovativni ciljevi koji trebaju biti realni i mjerljivi. Tako da konkurentno znanje podrazumijeva mišljene, a ne naučene činjenice. Kod studenata treba potaknuti razvoj kritičkog mišljenja. Cilj obrazovanja treba biti pojedinac koji misli, a ne pojedinac koji se oslanja na ono što je naučio jer informacije i činjenice koje smo naučili prije samo 10 godina zastarjele su.

Akademik Budin istaknuo je da inovativnost zauzima središnje mjesto u europskim dokumentima razvoja do 2020., a dr. sc. Filetin naglašava da su ljudi glavni nositelji ideja i novih znanja strateška osnovica razvoja suvremenog društva. Dakle, “intelektualni kapital” je ono što razlikuje jedno od drugog društva, a ujedno je i resurs koji je zapravo generator novih ideja i razvoja zajednice.

Stoga, Bosna i Hercegovina na putu u EU nedvojbeno treba mlade i obrazovane ljude. One koji žive i propagiraju unaprijed spomenute vrijednosti, koje oblikuju naše ponašanje i odnos prema drugom i drugačijem.

Treci.ba