Maslinova ulja iz Hercegovine dostigla su zavidnu razinu kvalitete što potvrđuju ocjene na domaćim i međunarodnim natjecanjima, stabla masline trenutno se prostiru na površini od 350 hektara, a treba napraviti sustav subvencija koji će potaknuti sadnju novih maslina kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati i došlo do 1.000 hektara, što je naš cilj, kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Mostar Marko Ivanković.

”Uzgoj maslina u Hercegovini datira još od rimskih vremena, postoje ostaci koji svjedoče o proizvodnji ulja u južnoj regiji Čapljine i Mogorjela, a maslina se intenzivnije sadi u zadnjih 10 do 15 godina. Prema statističkim podacima 1977. godine Hercegovina je imala oko 6.000 stabala masline, a danas, po našoj procjeni, imamo 87.000 stabala. Trenutno idemo u kompletnu inventarizaciju nasada maslina u Hercegovini, a što se tiče agroklimatskih uvjeta, mi smo rubno područje uzgoja ove biljke. Područje uzgoja masline u Hercegovini je od Trebinja do tunela Salakovac, pa tamo preko jednog dijela Širokog Brijega do Sovića prema Republici Hrvatskoj (RH), i ovaj južni dio prema Neumu”, kazao je Ivanković.

Potrošnja stalno raste

Potrošnja maslinova ulja u BiH konstantno raste, no i dalje se radi o skromnim brojkama.

”Nismo dostigli potrošnju maslinovog ulja kakva je u Hrvatskoj, a to je oko dvije litre. Naša potrošnja je 0,24 litre po stanovniku, dakle da samo povećamo za duplo ovu potrošnju treba nam još 350 hektara, a da dođemo na jednu litru trebalo bi nam 1.400 hektara. Imamo mi i uvoznih ulja, ali potrošači više preferiraju naša domaća, što je znak povjerenja u kvalitetu”, naveo je ravnatelj FAZ-a.

Što se tiče kvalitete, Ivanković kaže kako su maslinova ulja proizvedena u Hercegovini iz godine u godinu sve bolja.

”Naša ekstradjevičanska maslinova ulja dostigla su zavidnu razinu kvalitete i drago nam je da to i naši potrošači prepoznaju, a kao što sam rekao i ranije, kvaliteta je potvrđena na našim natjecanjima, našim organoleptičkim ocjenama, Danima masline, ali i na međunarodnim natjecanjima, prije svega u Hrvatskoj, ali i šire”, kazao je Ivanković.

Po njegovim riječima, organoleptičke ocjene maslinovog ulja u BiH radi panel za organoleptičku ocjenu koji je ušao u Službeni glasnik BiH 2017. godine.

”Naš panel svoju potvrdu doživljava na način da ulja koja ovdje na ocjenjivanju dobiju određen broj bodova, samo potvrde taj broj na međunarodnim natjecanjima, što je potvrda ispravnosti rada i kvalitete našeg panela. Mi smo prezadovoljni, ali moramo osigurati da što više naših proizvođača izlazi na međunarodne ocjene i na taj način širiti ugled proizvodnje maslina, odnosno ulja u BiH. Sljedeća priprema je vjerojatno za natjecanje u New Yorku, ali vrlo je zahtjevno pripremiti proizvođače za svjetsko natjecanje, sama prijava za ovo konkretno natjecanje u New Yorku košta 400 dolara, a to proizvođači ne mogu sami. Moramo naći načina da im pomognemo i mislim da ćemo im pomoći”, kazao je Ivanković.

Praćenje maslinara ”od njive do stola”

Federalni agromediteranski zavod, po njegovim riječima, prati svoje maslinare “od njive do stola”.

”Prilikom podizanja nasada oni su tu, osjećaju i dolaze u Zavod kao u svoju kuću, a mi smo tu za njih tijekom analize zemljišta, pomažemo prilikom izrade projekata, prilikom izbora asortimenta, sadnje, pisanja investicijskih studija, poslovnih planova i slično. Također, organiziramo i Dane masline gdje bude promotivna izložba, odnosno organoleptička ocjena, fizikalno-kemijske analize, a prije tri godine počeli smo ispitivati ljekovita svojstva naših maslinovih ulja i uskoro bismo trebali objaviti znanstveni rad na tu temu. Također, uz veliku pomoć FAZ-a osnovana je i Hercegovačka udruga uljara i maslinara”, naveo je Ivanković.

Dodao je kako nema podatke koliko se godišnje izdvaja za podizanje nasada i uzgoj masline na županijskoj i federalnoj razini, ali da je u pripremi Strategija ruralnog razvoja FBiH gdje se za ruralni razvoj planiraju značajni iznosi.

”To se, među ostalim, odnosi i na ulaganja u višegodišnje nasade pa je tu i maslina, vinova loza, voće, dakle ono što mi ovdje imamo bit će obuhvaćeno novčanim podrškama. Do sada je nepovratni dio bio nekih 25 posto od ukupne investicije, sada to pokušavamo dignuti i vidjet ćemo što će biti”, kazao je Ivanković.

Mišljenja je kako treba napraviti sustav subvencija koji će potaknuti sadnju novih maslina kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati.

”Zajedno s proizvođačima uporno radimo na promociji maslinovog ulja kao namirnice s najboljim nutritivnim vrijednostima i mislimo da će maslinarstvo u narednih desetak godina uspjeti doći do navedenog cilja od 1.000 hektara, a zašto ne i više”, kazao je Ivanković.

Što se tiče planova za budućnost, naglasio je kako se nada da će nakon dvije godine ponovno biti organizirani Dani masline.

”Također, s Vanjskotrgovinskom komorom razgovaramo da ovaj mjeseci napravimo okrugli stol na temu “stanje maslinarstva/uljarstva u Hercegovini”, gdje bi doveli istaknute stručnjake iz RH zajedno s našima, a cilj je naravno, kao i uvijek, našim uljarima i maslinarima približiti nove tehnologije i znanja”, istaknuo je Ivanković.