Stan za posebna izaslanika pape Franje za Međugorje je spreman. Stanovati može u starom župnom uredu, tj. župnoj kući, istoj onoj u kojoj je bio međugorski župnik fra Jozo Zovko i u kojemu je skrivao vidioce pred policijom, odnosno u kojemu su vidioci imali ukazanja nakon što su im ona zabranjena na Podbrdu i crkvi sv. Jakova, u samim počecima ukazanja 1981. godine, piše Večernji list.

On se danas koristi uglavnom kao ured u kojemu se uplaćuju misne intencije, ali ima i dio koji je adaptiran kao stambeni prostor, koji će biti ponuđen varšavsko-praškom nadbiskupu mons. Henryku Hoseru, koji bi, prema neslužbenim najavama, u Sarajevo trebao u ponedjeljak, a tijekom tjedna i u Međugorje.

”Mons. Hoseru bit će, zapravo, ponuđene dvije mogućnosti. Da stanuje s franjevcima u njihovoj župnoj kući ili u staroj. U novoj stalno živi desetak fratara i uvijek dolaze neki gosti pa je gužva i, ako mu se to ne svidi, moći će izabrati mirnije mjesto u starom župnom domu”, kažu za Večernji list u Međugorju.

U Međugorju, zapravo, ne skrivaju radost i dobrodošlicu Papinu izaslaniku mons. Hoseru, vidjevši njegov dolazak kao svojevrsno smanjenje napetosti oko statusa Međugorja. To se može osjetiti kako među tamošnjim fratrima tako i među hodočasnicima i mještanima, a kako doznaju mediji i među vidiocima, s kojima će se mons. Hoser sigurno susresti, premda njegova zadaća neće biti utvrđivanje valjanosti ukazanja, nego je naglasak na pastoralu u Međugorju.

Odnosno, kako je prije dva tjedna izvijestio Radio Vatikan, ”poslanje posebnoga izaslanika u Međugorje ima cilj steći dublje spoznaje o pastoralnom stanju međugorske stvarnosti i, naročito, o potrebama vjernika koji u Međugorje dolaze na hodočasće te, na temelju toga, predložiti eventualne pastoralne pothvate za budućnost”.

Mons. Hoser izjavio je kako je izbor bio za njega iznenađenje, a Večernji list doznaje da nije samo on ostao iznenađen, jer se očekivalo da će Papa za izaslanika imenovati jednoga od austrijskih biskupa. Čak je bio određen i datum 1. siječnja za objavu njegova imenovanja, ali se odustalo zbog bolesti austrijskoga biskupa, pa je izbor pao na Poljaka, a objavu otprije dva tjedna, i to baš na blagdan Gospe Lurdske, mnogi vide znakovitim za budućnost Međugorja i priznanja njegova službenoga statusa.

Papin izaslanik svoj mandat započinje ovih dana kada u Međugorju vlada ”zatišje”, odnosno turističkim rječnikom reklo bi se da je ”niska sezona”, koja traje od Sveta tri kralja pa do kraja ožujka ili polovice travnja, tj. do Uskrsa, kada dolazi najmanje hodočasnika u odnosu na cijelu godinu.

Radio Vatikan navodi kako bi mons. Hoser trebao ”u tijeku ljeta ispuniti svoj mandat”. Dakle, nije naveden točan datum njegove misije, što bi se, prema nekim očekivanjima u Međugorju, moglo protegnuti i na cijelo ljeto, ukoliko mons. Hoser bude zainteresiran za praćenje i sudjelovanje u velikim manifestacijama poput npr. obljetnice ukazanja 25. lipnja ili Mladifesta 1. kolovoza, koji okupi oko 50.000 mladih iz cijeloga svijeta.

Mons. Hoser, zapravo, uključit će se, kao svećenik i nadbiskup, aktivno odmah po dolasku u ”pastoralni život” Međugorja, jer bi svakodnevno (kao što je svećeniku i obveza) trebao služiti misu. Ukoliko bude raspoložen, moći će, na primjer, i ispovijedati hodočasnike, Poljake ili na nekom drugom jeziku kojim se služi, jer je Međugorje poznato kao ”ispovjedaonica svijeta”, gdje su i najskeptičniji svećenici prema fenomenu Međugorja ostali bez teksta nakon što su se prihvatili ispovijedanja i dijeljenja sakramenta pokore tisućama međugorskih hodočasnika. Poljaci pak, tvrdi se, posljednjih godina dolaze u sve većem broju i uskoro bi mogli biti najbrojnija nacija u Međugorju.

Inače, pastoralni dio, zbog kojega papa Franjo u Međugorje šalje mons. Henryka Hosera, najuređeniji je dio onoga što danas hodočasnicima pruža Međugorje. Od spomenute ispovijedi na svim jezicima, preko misa na svim jezicima hodočasničkih grupa do redovitoga ”pastoralnoga servisa”, koji svakoga dana u popodnevnim satima obuhvaća sat vremena molitve krunice, euharistijsko slavlje od sat vremena pa ponovno molitvu krunice, molitvu za ozdravljenje i klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu te kroz tjedan molitvu krunice na Podbrdu i križni put na Križevcu. Program se zimi odvija u crkvi sv. Jakova, a ljeti na oltaru na otvorenom, na koji stane između 15.000 i 20.000 hodočasnika.