Ukopavanje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u stav da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju današnjeg NATO-summita u Bruxellesu ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomene Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, ipak je urodila plodom.

Kako ekskluzivno doznaje Večernji list u Bruxellesu, kompromis je pronađen u nedjelju poslijepodne, nakon čega je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Milanovića, netom prije polijetanja iz Zagreba malo prije 16 sati, i obojica su se složili da je sad sve izglađeno.

Nacrt NATO-ovog dokumenta, zvanog “communique” i napisanog na pedesetak stranica, spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira. Hrvatska je proteklih tjedana, tijekom usuglašavanja nacrta tog dokumenta koji će se usvojiti danas na summitu, smatrala da se, kad se već govori o reformama koje su važne za euroatlantski put BiH, treba izrijekom spomenuti potreba reforme izbornog zakonodavstva, kao i Daytonski sporazum i referenca na konstitutivne narode u BiH.

Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale se toj hrvatskoj ideji. Uglavnom, kako se doznaje, s objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. To se sve zbivalo od par tjedana pa do par dana prije današnjeg početka summita. No, voljom predsjednika Zorana Milanovića Hrvatska se “ukopala” i zaprijetila da neće dati suglasnost na završni dokument summita.

U sjedištu NATO-a su shvatili da je predsjednik Milanović zaista spreman napraviti show tijekom samog okupljanja lidera, a “nama taj show ne treba”, zaključeno je u neformalnim razgovorima u NATO-u, prema onome kako nam je prepričano iz dobro upućenih izvora. Kompromis je, prema onome što smo doznali, ovakav. Izrijekom se spominje Daytonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti.

Konstitutivni narodi se izrijekom ne spominju, tu je rezultat ovih pregovora u posljednji čas ostao neriješen. Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, Hrvatska je tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.

Summit šefova država ili vlada 30 zemalja saveznica NATO-a završava danas poslijepodne, a očekuje se da će glavna simbolika summita biti povratak Amerike punim srcem i plućima u savez. Nakon predsjednika Donalda Trumpa, koji je prije tri godine na summitu čak zaprijetio da bi mogao povući SAD iz NATO-a (i koji je također htio mijenjati nacrt deklaracije summita, ali su ga suradnici u tome sprječavali, upravo u strahu da ne napravi neku štetu), predsjednik Joe Biden vratio je Ameriku principu kolektivne obrane i shvaćanju da je sama Amerika snažnija sa saveznicima, bez obzira na povremena sitna razmimoilaženja. Biden želi iskoristiti ovaj summit kako bi ojačao NATO i okrenuo ga prema budućnosti.

Velika tema summita je odnos prema Kini kao o “sistemskom izazovu” na koji NATO saveznice žele odgovoriti koordinirano i s većom pažnjom nego dosad. Bosna i Hercegovina u takvom kontekstu nije uopće među prioritetima. Iz hrvatske perspektive ove promjene teksta u zadnji čas možda jesu bitne, ali iz perspektive čitavog saveza i ostalih 29 zemalja to je nebitno jer se ovaj summit ne bavi sadržajno stanjem u Bosni i Hercegovini, samo se na njega kratko referira.