Otkako postoji Federacija BiH ovo je nominalno najveći proračun, jer iznosi 5,6 milijardi KM i veći je za 116 milijuna maraka ili za dva posto u odnosu na prethodnu godinu, kazala je u razgovoru za Fenu dopremijerka i ministrica financija FBiH Jelka Milićević.

U sljedećim danima očekuje se očitovanje oba doma Federalnog parlamenta o predloženom proračunu, a ministrica Milićević ističe kako je njegov rast za ovu godinu posljedica činjenice da se po svim projekcijama Vlade u ovoj godini planiraju veći prihodi, u ukupnom iznosu 4,471 milijardi maraka, od čega 2,218 milijardi su prihodi od doprinosa.

”Od ukupnog iznosa prihoda, porezni prihodi čine 83,5 posto. Nedostajuća sredstva od 16,5 posto, odnosno 920 milijuna KM su kratkoročni i dugoročni izvori financiranja. U našem proračunu iskoristili smo rezerve koje smo imali, riječ je o 208 milijuna KM, što se odnosi na akumulirani suficit iz prehodnih godina i posebna sredstva na podračunima, a to su namjenska sredstva za izgradnju cestovne infrastrukture. Mi smo, dakle, stvorili preduvjete da na određeni način kontroliramo situaciju kada nemamo međunarodnih financijskih institucija kao partnera u izvoru financiranja, da nam ostaju sve politike Vlade koje su vezane za kapitalne investicije” – ističe Milićević.

”Socijalni proračun”

Kako navodi, uvijek imamo situaciju da su potrebe za rashodima veće od prihoda, ali je Vlada i u proteklim godinama uspijevala nametnuti politiku da se rashodi vežu za prihode, a da se kreditna sredstva isključivo koriste za cestovnu infrastrukturu. U predloženom proračunu za ovu godinu ukupni rashodi su 4,612 milijardi KM, a za kapitalne investicije su planirana sredstva od 321 milijuna KM, što je šest posto u strukturi rashoda.

”Netko će reći da je ovako strukturiran proračun sa šest posto rashoda za kapitalne investicije socijalni. To jeste, ali ne u onoj mjeri u kojoj je bio socijalni 2015. godine kada je startala ova Vlada i kada su kapitalne investicije činile tek oko jedan posto. Evo mi smo danas došli do vrlo održivog prijedloga od šest posto” – naglašava ministrica.

Govoreći o promjenama u odnosu na prošlogodišnji entitetski proračun, ministrica Milićević je kazala da su one rezultat ekonomskih, socijalnih pa i kulturnih politika Vlade FBiH. Povećani su transferi za kapitalne investicije, pa je tako za izgradnju autocesta i brzih cesta predviđeno 229 milijuna KM, što je 83 posto više nego prošle godine. Vlada je opredjeljena podržati izgradnju aerodroma u Bihaću s 20 milijuna, za željezničku infrastrukturu 35,5 milijuna i potporu za kapitalne investicije i tekuće troškove aerodromima u Mostaru, Tuzli i Sarajevu u iznosu od šest milijuna maraka.

Podsjetila je na predloženi zakon o financijskoj konsolidaciji zdravstvenih ustanova koji bi stvorio pretpostavke da restrukturiranje zdravstvenog sektora krene ubrzanim tempom i u ovogodišnjem proračunu je za to predviđeno 75 milijuna KM, iako je nakana da se taj proces odvija kroz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom.

Također, u predloženim proračunu je planirano 30 milijuna KM za nabavu letjelica za gašenje požara. U sektoru rada i socijalne politike Vlada se opredijelila za usvajanje zakona o podršci obiteljima s djecom za koji će biti ove godine osigurano 50 milijuna KM i zakon o roditeljima njegovateljima, za koji je planirano 17,5 miljuna maraka. Predviđeno je i usklađivanje i porast mirovina i tu je predviđeno 102 milijuna KM u ovogodišnjem proračunu.

U oblasti kulture i sporta, planirana je potpora izgradnji kulturnih i sportskih kapaciteta u Mostaru u iznosu od 13,5 milijuna, a za transfere za sport i kinematografiju 7,2 milijuna maraka. Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica na svojim programima ove godine ima 45 milijuna i to je za 21 milijun više nego prošle godine. Ministarstvo obrazovanja i nauke želi riješiti pitanje izgradnje srednjoškolskog centra u Travniku i iz proračuna će za tu namjenu biti izdvojeno pet milijuna maraka. Ministrica Milićević ističe kako je poseban naglasak u ovogodišnjem proračunu stavljen na robne rezerve.

”To pitanje je vrlo eksponirano ovih dana. Mi kao Vlada koristimo robne rezerve kako bi ublažili problem rasta cijena goriva za obradu zemljišta i posebno problema vezane za zalihe ulja, pšenice pa i lijekova. Naše opredjeljenje je da se s dodatnih 20 milijuna KM djeluje u dva pravca. Prvi da se potiče sjetva pšenice i drugi da se garantira otkup pšenice za sve poljoprivredne proizvođače. Sredstva za poticaj poljoprivredne proizvodnje su povećana za 15 milijuna i iznose 106,5 milijuna KM” – naglašava Milićević.

Sredstva od MMF-a

Vlada je i u ovogodišnjem proračunu iskazala opredjeljenje za ravnomjernim regionalnim razvojem i zato su definirani transferi nižim razinama vlasti. Do sada su se sredstva od MMF-a transferirala nižim razinama, a kako ove godine nema aranžmana s MMF-om Vlada je iskoristila vlastite rezerve i transferi prema županijama će biti 200 milijuna, a prema općinama su povećani na 36 milijuna KM.

Na pitanje o mjerama koje Vlada samostalno ili u suradnji s drugim institucijama i razinama vlasti u Bosni i Hercegovini kani poduzeti kako bi se ublažile posljedice globalnih poremećaja, ekonomskih i tržišnih, ministrica Milićević kaže kako svjedočimo određenim inicijativama i unutar zemlje, od uvođenja promjenjive stope PDV-a do privremenog ukidanja trošarina na gorivo. Sukladno tim aktivnostima Ministarstvo financija uradilo je projekcije posljedica takvih odluka. I u pravilu bi to značilo, ističe, poremećaje i nemogućnost interveniranja bilo kakvim mjerama iz proračuna Federacije, ali i nižih razina vlasti.

”Federacija, odnosno BiH je mala otvorena ekonomija i mi i zbog našeg valutnog odbora nismo u mogućnosti koristiti monetarnu politiku za poduzimanje mjera. Ono što možemo je koristiti vlastite izvore, a prvenstveno električnu energiju koje imamo dovoljno za svoju potrošnju. U tom smislu smo intervenirali kroz izmjene Zakona o električnoj energiji, gdje smo propisali da nema povećanja cijene električne energije za stanovništvo, da se za gospodarske subjekte uradi ograničeno povećanje cijena. To nije popularno, jer se remete tržišni uvjeti poslovanja, ali je nužno i jedino moguće u ovom trenutku. Vlada je ograničila i razliku cijene goriva, ali na cijene na svjetskom tržištu ne možemo utjecati, niti imamo dovoljno sredstava da bismo mogli intervenirati u tom smislu. Povećali smo poticaje za poljoprivrednu proizvodnju, a poljoprivrednici imaju mogućnost koristiti i sredstva iz IFAD programa i kredita za ruralni razvoj” – kazala je u razgovoru za Fenu federalna dopremijerka i ministrica financija Jelka Milićević.

Ona na kraju poručuje da ima dovoljno zaliha roba, a da svaka povećana potražnja građana za određenim robama za posljedicu ima i rast cijena, bez obzira je li doista nestašica tih proizvoda ili nije.