Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u stalnom porastu te je u srpnju iznosila 1.601 marku. Ipak, u usporedbi sa susjednim zemljama, i dalje je znatno niža, gotovo upola manja od one u Sloveniji.

Sindikati upozoravaju da bi prosječna plaća trebala iznositi najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, osobito mladih koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Europske unije.

Prosječna plaća u BiH u srpnju prošle godine iznosila je 1.388 KM, dok je ove godine dosegnula 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast je utjecalo i povećanje minimalnih plaća u entitetima, u Republici Srpskoj one sada iznose 900 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Unatoč tome, Bosna i Hercegovina i dalje ima najniže minimalce u regiji, donosi BHRT.

Minimalna plaća u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM.

Razlike su još izraženije kada se usporede prosječne plaće. U BiH one iznose 1.601 KM, u Srbiji 1.821 KM, u Crnoj Gori 1.985 KM, u Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

Sindikati upozoravaju da prosječna plaća od oko 1.600 maraka ne prikazuje stvarno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.

„Plaću od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu plaću ne može ni sanjati“, kaže Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS-a.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za rujan 2025. iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četveročlana obitelj s jednom prosječnom plaćom ne može pokriti ni polovinu osnovnih životnih troškova. Građani smatraju da plaće moraju rasti i da bi prosječna plaća trebala iznositi barem 2.000 maraka.

Iako svi znaju da su povećanja plaća nužna, stručnjaci upozoravaju da bez gospodarskog rasta nema ni većih primanja.

„Nažalost, mi to nikada nećemo dostići. Nemamo gospodarskog rasta, nemamo ozbiljnih investicijskih ni strateških ulaganja u razvoj gospodarstva. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoceste nego pomoći realnom sektoru“, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Zaključak je jasan, da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec s prosječnom plaćom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu, svoj spas traže daleko odavde.