Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (PIO), koje je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio 23. siječnja, izazvale su snažne reakcije javnosti, sindikata i budućih umirovljenika. Iako se zakon formalno primjenjuje od 1. siječnja ove godine, nova pravila vrijede isključivo za buduće umirovljenike, budući da se stečena prava već umirovljenih osoba ne mogu umanjivati.

Najsporniji dio odnosi se na ukidanje automatskog prava na najnižu mirovinu za osobe koje u starosnu mirovinu odlaze s minimalnih 15 godina staža i navršenih 65 godina života.

Ogromna razlika u odnosu na stari zakon

Prema dosadašnjem Zakonu o PIO-u, osoba s 15 godina staža i 65 godina života imala je pravo na najnižu mirovinu, koja trenutno iznosi 666,40 KM.

Međutim, prema novim izmjenama, iznos mirovine sada ovisi isključivo o uplaćenim doprinosima, odnosno o prosječnoj plaći tijekom radnog vijeka.

Tako će osoba koja ima 15 godina staža i prosječnu plaću od 1.500 KM tijekom cijelog radnog vijeka, prema izračunima Federalnog zavoda za MIO/PIO, ostvariti mirovinu od svega 368 KM.
Ako je prosječna plaća iznosila 3.000 KM, mirovina će biti 736 KM, dok će za prosječnu plaću od 5.000 KM iznositi 1.228 KM.

Kako se mirovina mijenja s godinama staža

Izračuni pokazuju da i kod većeg broja godina staža mirovine ostaju relativno niske za radnike s prosječnim primanjima:

• 20 godina staža
  • plaća 1.500 KM – 493 KM
  • plaća 3.000 KM – 987 KM
  • plaća 5.000 KM – 1.645 KM
• 25 godina staža
  • plaća 1.500 KM – 614 KM
  • plaća 3.000 KM – 1.233 KM
  • plaća 5.000 KM – 2.047 KM
• 30 godina staža
  • plaća 1.500 KM – 737 KM
  • plaća 3.000 KM – 1.479 KM
  • plaća 5.000 KM – 2.456 KM
• 35 godina staža
  • plaća 1.500 KM – 860 KM
  • plaća 3.000 KM – 1.726 KM
  • plaća 5.000 KM – 2.866 KM
• 40 godina staža
  • plaća 1.500 KM – 983 KM
  • plaća 3.000 KM – 1.973 KM
  • plaća 5.000 KM – 3.275 KM

Realnost tržišta rada i opravdane kritike

Iako zakonodavac naglašava da se radi o pravednijem sustavu temeljenom na stvarnim uplatama, kritičari upozoravaju na nesrazmjer između zakonskih rješenja i realnog stanja na tržištu rada.

Naime, u Bosni i Hercegovini plaće od nekoliko tisuća maraka uglavnom imaju političari i manji broj rukovodećih kadrova, dok je velik dio radnika u realnom sektoru godinama radio za minimalac, a mnogima plaća ni danas ne doseže 1.500 KM.

Zbog toga se postavlja pitanje hoće li nove zakonske odredbe u budućnosti proizvesti val siromašnih umirovljenika, osobito onih koji su cijeli radni vijek proveli u slabije plaćenim djelatnostima.