Na adresu našeg uredništva stiglo je otvoreno pismo i zahtjev za demant kojeg potpisuju zborovi građana nekoliko mjesnih zajednica općine Tomislavgrad te brojne udruge civilnog društva. U svom dopisu oštro reagiraju na nedavno objavljene tekstove o gradnji vjetroelektrane „Gradina“, iznoseći teške optužbe na račun pravne valjanosti i ekološke prihvatljivosti ovog projekta.

Poštovano uredništvo portala Biznisinfo.ba, kao i urednici svih ostalih medija koji su prenijeli sporni članak autora Gorana Mrkića od 17.05.2026. pod naslovom „Jedan od najbogatijih bh. poduzetnika sprema projekt vrijedan stotine miliona KM“, molimo vas da u cilju objektivnog informiranja javnosti objavite odgovor mjesnih zajednica i civilnog društva na navedeni članak, kako se u javnosti ne bi stvorila pogrešna slika o financijskom i, prije svega, pravnom statusu vjetroelektrane „Gradina“ koja se planira na području Tomislavgrada.

Spomenuti članak predstavlja izgradnju vjetroelektrane „Gradina“ kao nespornu činjenicu i kao svršen čin. Na taj način se manipuliraju banke koje bi mogle biti obmanute i uvučene u financiranje fiktivnog projekta za koji ne postoji suglasnost lokalne zajednice i koji uopće nema valjanu koncesiju.

I. PRAVNA NIŠTAVOST: Četiri stupa nezakonite koncesije

Koncesija za vjetroelektranu „Gradina“ je ništava/nezakonita iz četiri ključna pravna razloga:

• 1) Nepostojeći zakonski osnov (2008.): Ugovor o koncesiji potpisan je 30.04.2008. U tom periodu, Zakon o koncesijama Hercegbosanske županije uopće nije predviđao mogućnost da se dodijeli koncesija za vjetro ili solarnu elektranu.
• 2) Potpisivanje u pravnom vakuumu (2009.): Aneks Ugovora o koncesiji potpisan je 04.02.2009. godine kad je Zakon o koncesijama Hercegobosanske županije već prestao važiti zbog presude Ustavnog suda FBiH U-12/07 od 26.09.2007. godine. Naime, Općina Bosansko Grahovo tužila je Hercegbosnu županiju zbog povrede prava na lokalnu samoupravu i Ustavni sud Federacije BiH je utvrdio da Zakon o koncesijama HBŽ uistinu krši pravo na lokalnu samoupravu. Presudom je ostavljen rok od šest mjeseci unutar kojeg je županija trebala uskladiti zakon s Ustavom. Taj rok je istekao 19.05.2008. i od tada je Zakon o koncesijama HBŽ bio nevažeći, dok je novi usvojen tek 17.02.2026.
• 3) Retroaktivno prostorno planiranje: Koncesija je dodijeljena bez valjane prostorno-planske dokumentacije. Županija uopće nije imala prostorni plan u periodu kad je potpisan koncesijski ugovor. Prostorni plan je usvojen u rujnu 2023. godine, ne prema potrebama stanovništva, već prema dodijeljenim koncesijama kako bi ih se retroaktivno legaliziralo.
• 4) Uzurpacija državnog zemljišta: VE „Gradina“ se planira graditi na državnom zemljištu nad kojim postoji zabrana raspolaganja i koje je nezakonitim procedurama prenamijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko. Ohrabruje činjenica da je Javno pravobraniteljstvo BiH već pokrenulo postupke za zaštitu javnog dobra (slučaj VE „Čadilj“).

Dakle, u periodu potpunog pravnog vakuuma, bez važećeg zakona i bez važeće prostorno-planske dokumentacije, Hercegbosanska županija razdijelila je oko 50 koncesija vrijednih više od milijardu KM i VE „Gradina“ je jedna od tih fantomskih koncesija. Sve i do jedna koncesija bile su samoinicijativne ponude i dodijeljene su direktnom pogodbom za sramotno malu naknadu poduzećima koja nisu imala ni kapital ni reference, već samo „dobre veze“.

II. OKOLIŠNA I INFRASTRUKTURNA DEVASTACIJA KRŠA

Projekt postavljanja masivnih turbina od 8 MW na planiranoj lokaciji predstavlja nepopravljiv rizik za prirodni okoliš:

• Ugroza vodocrpilišta Brišnik: Vjetroturbina je predviđena iznad vodocrpilišta koje je sastavni dio javnog vodoopskrbnog sustava, a za koje nikad nije urađen elaborat o zaštiti. Dokumentacija investitora ne sadržava nikakvu speleohidrološku analizu koja bi isključila zagađenje vode tisućama litara ulja iz turbina i trafostanica.
• Rizik od plavljenja Duvanjskog polja: Vjetroturbina je predviđena i u blizini ponora Kovači kroz koji godišnje proteče od 270 do 300 milijuna kubika vode. Svako dubinsko miniranje krškog terena za potrebe temelja (gdje ide i do 1500 kubika betona po turbini) ugrožava statiku ponora. Ako se ponor začepi, Duvanjsko polje će se pretvoriti u jezero.
• Devastacija prirodne i kulturne baštine: Turbine su planirane iznad podzemnih kanala špilje Dahna koja spada u najvrijednija arheološka nalazišta špiljskog medvjeda u Europi, u blizini prirodnih fenomena poput vrtače Samograd, te na ruti Via Dinarica (EU program zaštite Natura 2000).

III. SIGURNOSNI I ZDRAVSTVENI RIZICI ZA STANOVNIŠTVO

Investicija grubo zanemaruje ljudska prava i osnovnu sigurnost mještana:

• Preblizu kućama i školi: Stotine obiteljskih kuća u četiri mjesne zajednice, kao i osnovna škola Brišnik, našle bi se na udaljenosti manjoj od 500 metara od turbina koje proizvode buku do 120 decibela, vibracije i infrazvuk. Lokalno stanovništvo, čija je kvaliteta života već narušena izgradnjom VE „Mesihovina“, apsolutno ne želi još jednu vjetroelektranu (preko 600 mještana potpisalo je peticiju).
• Opasnost na magistralnoj cesti M-6.1: Minimalni sigurnosni perimetar za ove turbine iznosi 750 metara (zbog opasnosti od požara ili leda s lopatica), dok se magistralna cesta nalazi na udaljenosti manjoj od 700 metara.
• Uzurpacija privatnog zemljišta: Unutar koncesijskog polja nalazi se veliki broj čestica privatnog zemljišta koje izgradnjom postaje trajno neupotrebljivo. Zemljište nije otkupljeno niti su vlasnici voljni prodati svoju djedovinu.

IV. INSTITUCIONALNI SLOM I NETRANSPARENTNOST

Koncesija za VE „Gradina“ već odavno ne bi postojala da nadležne institucije nisu serijski kršile zakon. Vlada HBŽ sustavno ignorira vlastite rokove, presude Ustavnog suda te izvještaje radnih tijela (poput onog iz studenog 2022. kojim je utvrđeno da je prijenos koncesije za VE „Gradina“ bio nezakonit). Zbog skrivanja informacija i kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, Vlada HBŽ je izgubila već pet sudskih postupaka.

Slično je i na Federalnoj razini. Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je urbanističku suglasnost 22.10.2025. unatoč upozorenjima, zbog čega je pokrenuta tužba. JP Elektroprivreda HZHB dala je suglasnost iako će veće turbine “oduzimati” vjetar javnoj VE „Mesihovina“, smanjujući proizvodnju struje za javni interes u korist privatnog profita. Konačno, Vlada FBiH proglašava dalekovod javnim interesom kako bi građani platili infrastrukturu za izvoz struje, dok su lokalni moćnici amandmanima nezakonito mijenjali trasu prema sjedištu investitora u Posušju.

Investitori su inače poznati iz pravosudno-medijske afere VE Krš-Pađene u Republici Hrvatskoj, zbog koje je ta država zaradila opomenu Europske komisije.

Javna rasprava za okolišnu dozvolu zakazana je za 1.6.2026. godine. Bit će zanimljivo vidjeti kako Federalno ministarstvo okoliša objašnjava zašto se tek sad održava rasprava za projekt s ništavom koncesijom i već izdanom urbanističkom suglasnošću. Lokalna zajednica poručuje da će svoja prava braniti svim zakonskim sredstvima.