Pored brojnih drugih nedaća koje je sa sobom donijela panedmija koronavirusa sve izraženiji je problem porasta nasilja i uznemiravanja zaposlenih u zdravstvenom sektoru.

Izvješća Međunarodne organizacije rada (ILO) govore kako je izloženost zdravstvenih djelatnika diskriminaciji, stigmatizaciji, nasilju i uznemiravanju u porastu u cijelom svijetu.

Zdravstveni radnici suočeni su s diskriminacijom kako pacijenata, tako i obitelji pacijenata koji su stavljeni u izolaciju ili su preminuli od posljedica zaraze koronavirusom.

Dr. Ivana Pavlović iz ambulante obiteljske medicine u Mostaru u razgovoru za Fenu ističe kako je nasilje nad liječnicima i ostalim medicinskim osobljem posebice izraženo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje je osoblje u prvom kontaktu s pacijentima.

”Učestalije je nasilje nad mladim liječnicima, osobito ženama, i to emocionalno nasilje, a pritom mislim na vrijeđanje, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, prijetnje, zastrašivanje”, kazala je dr. Pavlović, dodavši kako je zabilježeno i nekoliko slučajeva fizičkog nasilja nakon čega je morala intervenirati i policija.

Po njezinim riječima, obiteljski liječnici jako su izloženi psihičkom pritisku i napadima zbog kompliciranih pravila u svakodnevnom radu i stalnih sukoba s pacijentima, koji često preko zdravstvenog sustava pokušavaju riješiti svoje socijalne i egzistencijalne probleme.

”Pacijenti se najčešće žale na činjenice koje su vezane uz samo funkcioniranje zdravstvenog sustava, a na koje mi zdravstveni radnici nemamo velik utjecaj”, pojasnila je dr. Pavlović.

Papirologije sve više, vremena za pacijente sve manje

To su, primjerice, duge liste čekanja, obavezno naručivanje na preglede koji nisu hitni, nestrpljivost pacijenata, pretjerani ili neopravdani zahtjevi, neopravdano korištenje bolovanja i slično.

”U doba pandemije obim posla je puno veći, papirologije je sve više, a vremena za pacijenta sve manje. Medicinsko osoblje je iscrpljeno i psihički i fizički jer mjesecima radi u otežanim uvjetima, a pacijenti su strahu, nestrpljivi, nervozni. Ekonomska situacija je sve lošija i puno pacijenata je ostalo bez posla i bez redovnih financijskih primanja što također utječe na njihovo ponašanje”, ističe dr. Pavlović.

Problematično je i to što većina pacijenata ne zna na koji način funkcionira zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini niti su upoznati sa svojim pravima, ali i obavezama koje imaju kao pacijenti.

Nasilje postalo općeprihvaćen model ponašanja

”Naravno, uvijek ima i slučajeva gdje je ponašanje medicinskih radnika razlog zbog kojeg je nastao konflikt”, kazala dr. Pavlović.

Dodala je kako je nasilje postalo općeprihvaćen model ponašanja u bh. društvu.

”Pacijenti koji su agresivni većinom će dobiti sve što traže što je uvijek na štetu svih, a posebno pacijenata koji poštuju pravila i ne primjenjuju silu”, upozorila je.

Zaposleni u zdravstvu vjeruju kako bi korak u smjeru rješavanja tog problema bio usvajanje zakonskih izmjena kojima bi se napad na zdravstveno osoblje tretirao kao napad na službenu osobu.

”Ako želimo zaštititi i sačuvati zdravstvene radnike neophodno je da nadležni što prije riješe ovo pitanje”, istaknula je dr. Pavlović.

Poreda nasilja u samim zdravstvenim ustanovama u porastu su i verbalni izljevi mržnje u medijskom prostoru.

”Zadnjih godina svjedoci smo senzacionalističkih naslova ispod kojih su gotovo uvijek osuđujući komentari čitatelja, koji često pozivaju na nasilje nad medicinskim osobljem, a da se uopće ne zna ima li možda i druga strana priče. Ovim putem molim medije da izvještavaju na odgovoran način. Mediji ne bi trebali uzrokovati problem nego biti akteri pozitivnih promjena”, poručila je na kraju razgovora dr. Pavlović.