S obzirom kako državna vlast ne funkcionira i sve je manje nade da će se do kraja mjeseca usvojiti Reformska agenda potrebna za dobivanje sredstava Europske unije iz Plana rasta, pojavila su se nagađanja kako bi se ponovno mogla aktualizirati rekonstrukcija vlasti u koju bi ušla oporba iz Republike Srpske. Međutim, analitičari ocjenjuju kako tu ima previše nepovoljnih okolnosti i otvorenih pitanja.

Sredinom mjeseca nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, Dragan Čović je najavio nove razgovore sa svim relevantnim strankama u Federaciji i Republici Srpskoj oko mogućnosti dogovora do kraja godine oko bitnih proeuropskih reformskih pitanja na državnoj razini.

“Sad ćemo pokušati to isto uraditi do kraja godine kroz ove razgovore da vidimo tko je stvarno spreman, tko stvarno želi europski put, tko želi unutarnju stabilnost i tko želi osigurati ustavnu jednakopravnost triju naroda i da kroz to pokušamo na neki način uštimati orkestar koji evidentno ne funkcionira”, kazao je Čović.

Čović je u međuvremenu obavio razgovore s više stranaka, ali ne čini se kao realan novi pokušaj prekompozicije vlasti u kojoj bi SNSD zamijenila oporba iz Republike Srpske, smatra politolog Martin Mikulić.

“Mogu se oni sastati i razgovarati, ali imali su mnogo prilika da pokažu da mogu biti djelotvorni, oni su to propustili. Podsjećam kao jedan živući primjer toga, to su sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH gdje je na dnevnom redu trebao biti i Izborni zakon da se izglasa makar u Domu naroda za početak, da se pokaža jedna dobra vjera i želja za dogovorom, međutim ta prilika je propuštena”, smatra politolog Martin Mikulić.

Analitičarka Tanja Topić navodi kako ne treba isključiti mogućnost da oporba iz Republike Srpske ipak da u parlamentu podršku proeuropskim zakonima, ali oko svega drugoga postoji sumnjičavost s njihove strane i prema Trojci i prema HDZ-u BiH. A kako kaže, ne treba zaboraviti ni sljedeće.

“Da su se dogodile određene turbulencije unutar oporbenih političkih stranaka iz Republike Srpske. Vidjeli smo da je Srpska demokratska stranka kao najveća oporbena stranka ostala bez političkog rukovodstva. Tako da ni oporba nije koherentna i konsolidirana”, kazala je Topić.

Već od ranije je poznato kako bi eventualnom partnerstvu HDZ-a BiH, Trojke i oporbe iz Republike Srpske najveći domet mogao biti imenovanje ministra sigurnosti, dok je nemoguće napraviti funkcionalnu većinu u Domu naroda. Aspiracije za tu poziciju iskazao je Nebojša Vukanović, ali kako se on svojim istupima sam isključio za eventulanu podršku HDZ-a BiH, ostaje pitanje može li pasti dogovor za neko drugo kadrovsko rješenje.

“Mislim da će HDZ ostati izričit u svom stavu da Nebojša Vukanović ne može biti ministar sigurnosti i to je ono što nas na neki način opet udaljava od europskog puta. Na trećoj strani vidimo nastavak blokada koje dolaze iz reda SNSD-a i vidjeli smo da reformska agenda nije usvojena, da opet nije na Vijeću ministara i da ministri iz SNSD-a uvijek nađu neku vrstu izgovora”, objašnjava Topić.

“Ne vidim zašto bi oni sada to radili kad smo već na pragu izborne godine, bojim se da je i za to vrijeme prošlo, da je postojalo određeno vremensko razdoblje kada se ta priča mogla i realizirati i u ovom trenutku mislim da je za to kasno. Uz sve fragmentacije na bh. političkoj sceni uz to se još umiješao i ovaj drugostupanjski postupak Milorada Dodika, pa njegova smjena i prijevremeni izbori i to je samo još jedan komadić u kompliciranom mozaiku bh. političke scene”, zaključuje Mikulić.

Europski put BiH, kao i sami novci Europske unije su rijetka točka oko koje se u proteklom razdoblju mogla postići kakva takva suglasnost, zato ostaje samo mala nada da bi razgovori svih stranaka u preostalom dijelu godine mogli uroditi nekim plodom. Jer poznato je iz dosadašnjeg iskustva, jednom kad se uđe u izbornu godinu o bilo kakvim krupnim pitanjima se ne razgovara.

Više u prilogu RTV HB: