Najveća nestašica drva u Hercegovini ikad! Otkriven razlog zbog čega ih nema

Evo, prošlo je mjesec dana, kaže da su zabrane pa se drvo ne smije sjeći, ali da će on dogovoreno odraditi. Istaknuo je i da veći igrači izvoze drva i mali se ne mogu protiv toga boriti, a domaći kupci ne mogu ponuditi novca koliko nude vani – govori nam žena iz Gruda koja čeka svoja drva za ogrjev.

Ljudi zabrinuti

U cijelom ZHŽ-u situacija je loša, a oni koji na vlastitim zemljištima imaju stabla prodaju ih po komadu. Ljudi su sve zabrinutiji da drvo neće doći. Cijena, unatoč nekim tvrdnjama da je rapidno skočila, ipak je zadržala neku razinu, tako da je sugovornica iz teksta iscijepana drva naručila za 80 KM po kubnom metru. No, kako je počelo, nije isključeno da će krenuti licitacija cijenama, kao što se već događa, primjerice, u Unsko-sanskoj županiji, gdje se metar bukve i graba prodaje od 100 KM i više za kubni metar drva, što korisnici smatraju drskošću i ucjenom. S obzirom na to da mnogi neće moći kupiti energent zbog nestašice, nažalost, ovo će biti novi motiv da se ide iz USŽ-a koji je izgubio najviše stanovnika otkad je egzodus krenuo iz BiH. A što se odjednom dogodilo da drva za ogrjev jednostavno nestane? Dok proteklih godina na uskim bh. cestama vozači nisu mogli pronaći slobodan prostor u kolovozu i rujnu da prestignu vozače drva, ove godine ih praktički nema na cesti. Razlog je inozemstvo, i to najviše Italija. To je za Nezavisne potvrdio Almir Čehić, dugogodišnji prodavač drva za ogrjev. – Potražnja je ogromna, a imam naručeno više stotina kubika drva koje nisam u stanju isporučiti kupcima. Neke narudžbe vučem i po dva mjeseca i bojim se da neću sve moći na vrijeme ispoštovati – kaže Čehić. Nažalost, ono što se nametalo kao logično rješenje nakon svih ovih iseljavanja jest i činjenica da nestaje šumara. Oni koji su se ranije profesionalno bavili poslom sječe šuma u velikom broju su svoju budućnost odlučili potražiti u zemljama Zapada.

Skup pelet

– Ranije smo mogli zadovoljiti cjelokupno tržište, odnosno potrebe poduzeća za koja smo sjekli stabla, kao i ono što smo privatno prodavali, a sada kada je šumara manje, to je praktički postalo nemoguće učiniti jer ne radi se tu samo o drvu za ogrjev, treba zadovoljiti i potrebe onih koji se griju na pelet. Taj broj je višestruko porastao tijekom godina. A opet, i cijena peleta raste skoro do 400 KM po toni, a ne može se isključiti da cijena tone neće još narasti. Svima koji mi pošalju upit kada mogu dovesti drva, kažem do kraja listopada jer ne mogu jamčiti ništa – odgovorio nam je jedan prodavač s Pika. Prirodni resursi BiH počeli su se obilato iskorištavati za potrebe stranaca, dok žitelji ove zemlje razmišljaju kako preživjeti još jednu hladnu i neizvjesnu jesen i zimu, a nitko ne reagira.