Nakon smilja i maslina, Hercegovci se okreću djetelini 

Krenulo je s cijenom od 5 KM po kilogramu da bi prošle godine cijena bila od marke do 1,20 KM. Radi se, dakako, o smilju. Pojam “smiljomanija” udomaćio se u hercegovačkom rječniku, stvorena je fama kako će svako kućanstvo moći živjeti od izvoza i prodaje smilja industriji parfema, piše Večernji list BiH. 

Nažalost, nedostajalo je realnosti. Prije nego što se ušlo u posao nisu dogovoreni poslovi ni s jednom većom tvrtkom iz kozmetičke industrije u svijetu, novac su krenuli ulagati i gospodarski giganti, a pojedini političari počeli su se pojavljivati na tribinama i pozivati da se sadi jer će se sve prodati. Stiglo je bolno otrježnjenje.

Situacija na tržištu

Od smilja će sada živjeti oni koji će biti zadovoljni nižom cijenom. Svjesni su da će za marku ili 1,20 KM, možda i više, ovisno o kretanju na tržištu, prodati smilje. Uz njega, još jedna kultura koja je zaludila zemlju bila je malina. U Bosni se krenulo s masovnom sadnjom, a sve se nekako poklapalo s vremenom smiljomanije. Cijena je dosezala 3,60 KM po kilogramu i naravno da se opet upleo netko tko je rekao da će cijena još rasti, da tržište masovno traži malinu i da se sve može prodati. A onda, kada je cijena pala na tu famoznu marku ili kojih desetak feninga više, krenule su optužbe na račun države, politike, velikih proizvođača, onih koji su tretirali nedopuštenim sredstvima pa spustili rejting BiH u svijetu malinarstva, pa tako i cijenu, pa do svih ostalih koji su na neki način bili uključeni u posao.

Kao i kod smilja, u poslu ostaju oni najuporniji koji se neće psihički iscrpljivati na promjeni stanja na tržištu jer pojedinac teško može nešto napraviti. Međutim, u ovoj godini fokus proizvođača, onih koje tek ulaze u posao i onih koje nije demoralizirao posao sa smiljem ili malinama, ući će u neke druge branše. I ponovno će trave biti hit. 

Govori se o plavoj ljubičici čija je cijena oko 5 KM za svježu, a oko 40 KM za suhu po kilogramu, kilogram suhog jaglaca je oko 9 KM, kamilice 10, a tratinčice, koja u proljeće “naseli” hercegovačka polja, oko 6 KM. Među proizvođačima popularne će biti i šumske jagode, čija cijena raste do 5 KM po kilogramu. Zanimljiv je podatak o dvjema travama čija je proizvodnja rasla posljednjih godina. Tako doznajemo da će jedan sugovornik o ovoj temi sijati lucernu i djetelinu. Upravo je proizvodnja djeteline lani rasla za 7,6 posto, a lucerne za 5,6. 

”Koristit ću ih kao stočnu hranu. Po hektaru od tih trava nastane od 11.000 do 16.000 kg sijena”, kaže i ističe podatak da je proizvodnja djeteline u BiH lani rasla za 7,6 posto u odnosu na 2017.

Rast proizvodnje

Također, doznaje se da su se nakon hit-kultura ljudi više okrenuli onim tradicionalnima. 

Tako se ponovno sadi vinova loza, pa je u 2018. ukupna proizvodnja grožđa bila veća nego u 2017. za čak 50,5 posto. Razlog je i to što su zapušteni vinogradi opet vraćeni u funkciju, kao i to da su na urod došli mladi vinogradi zasađeni ranije. Nastavlja se i povećanje proizvodnje krumpira i kukuruza, ali i orašastih plodova kao što su orasi, bademi, lješnjaci… Kako stvari stoje vrijeme, fokusiranje na samo jednu ili dvije kulture je završilo, a vraćaju se tradicionalne kulture koje su proteklih godina bile gurnute ustranu, kao i neke druge. Obeshrabrenju u proizvodnji nema mjesta.