Poduzeća i državne institucije u BiH po osnovu PDV-a duguju državi 366 milijuna KM, dok istovremeno država uzima kredite MMF-a i traži druge zakonske načine da uzme novac od građana. Prema riječima glasnogovornika Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Ratka Kovačevića, otkako je od početka 2006. godine počela primjena Zakona o PDV-u, dug je po osnovu prijavljenog a neuplaćenog PDV-a s naknadnim teretom prinude, zaključno sa 15. ožujkom ove godine, iznosio milijardu i 208 milijuna KM.

Prinudne naplate

Od ovog iznosa UNO je uspio naplatiti 842 milijuna KM, dok nešto više od 16.000 poreznih obveznika duguje spomenutih 366 milijuna. Ova dugovanja su i dalje u postupku prinudne naplate. U proteklom periodu obračunata je i zakonska zatezna kamata od 98 milijuna KM, od čega su do sada naplaćena 73 milijuna.

“Kada uzmemo do sada ukupno naplaćene prihode po osnovu PDV-a i ukupan trenutni dug, može se reći da se radi o veoma dobrom pokazatelju uspješnosti naplate dugovanja, koji iznosi 69,70 posto i veći je od mnogih zemalja članica EU”, ističe Kovačević.

UNO je, osim redovnih postupaka prinudne naplate, počeo i s nekim novim metodama prinudne naplate, kao što je prodaja vrijednosnih papira putem Banjalučke i Sarajevske burze, a polako se kreće i u prodaju nepokretne imovine date u zalog radi osiguranja plaćanja dugova ili zaplijenjene u postupcima prinudne naplate.

Kovačević ističe kako, nažalost, postoji i određen broj kompanija koje su u vlasništvu nekih od državnih organa, a koje su veliki dužnici PDV-a. Upravo ti državni organi morali bi se više uključiti u rješavanje problema ovih dugovanja, s obzirom na to da su u vlasničkoj strukturi tih kompanija.

“UNO je već ranije dostavio kompletne informacije Tužiteljstvu BiH kad su u pitanju svi dužnici čiji dug prelazi 100.000 KM. U tim informacijama detaljno je objašnjeno za svakog pojedinačnog dužnika kako je dug nastao, koje sve metode prinudne naplate su pokušane u cilju naplate duga i šta je sve poduzeto. Poslije ovoga krenuli smo i u pripremu svih informacija za Tužiteljstvo BiH i za sve one dužnike čiji je dug ispod 100.000 KM”, objašnjava glasnogovornik UNO.

Dodaje kako je već ranije uspostavljen poseban tim od službenika Tužiteljstva BiH i UNO, koji je prošle godine i proširen, te da je puno posla već urađeno u okviru istražnih radnji i pripreme optužnica kada su u pitanju predmeti iz oblasti neizravnih poreza, a posebno PDV-a.

Samo lani je UNO BiH Državnom tužiteljstvu BiH proslijedio 160 izvještaja o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko od kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza, kao i dopuna ranije podnesenih izvještaja, informacija i obavještenja, prema kojima se procjenjuje da je proračun BiH oštećen za 29 milijuna KM.

“Naravno, na Tužiteljstvu BiH je da procijeni u kojim slučajevima će poduzimati istražne radnje i, eventualno, ići u smjeru podizanja optužnice”, kaže Kovačević, piše ‘Dnevni avaz’.

Prodaja nekretnina dužnika kao način naplate nije bila moguća sve dok nisu usvojene Izmjene i dopune Zakona o postupku prinudne naplate, kojima je propisano da UNO može na zaplijenjenu nepokretnu imovinu registrirati zakonsku hipoteku.

UNO je u 2016. godini prvi put u FBiH u postupku prinudne naplate prodao vrijednosne papire (obveznice) koji su bili u vlasništvu jednog poreznog dužnika i tako zatvorio dug po osnovu PDV-a od 190.652,32 KM. Riječ je o Javnom poduzeću Rudnici ugljena Tušnica iz Livna.

U RS je 2015. godine UNO započeo prinudnu naplatu neizravnih poreza prodajom vrijednosnih papira u slučaju firme ‘R&S Company’ d.o.o. iz Prnjavora.