Mjesec rujan u Hercegovini je rezerviran za početak berbe grožđa, takozvano trganje. Badnjevi su već odavno spremni, škare naoštrene, a radna snaga samo čeka krenuti u redove vinove loze i ubrati plodove koje su ovi trsovi dali.

Međutim, ove godine slika u vinogradima nije idealna, pa zbog toga vinogradari čitlučkog i ljubuškog podneblja, krajeva koji obiluju vinovom lozom, muku muče kako spasiti što više ovogodišnjeg uroda. Problem se stvorio uslijed velikih količina oborina, odnosno kiše, koja je padala u danima kada je sunce trebalo grijati grozdove grožđa i tako ih pripremiti za berbu.

Berba će biti solidna

Ovako lošu vinogradarsku godinu ne pamte ni najstariji vinari. Žarko Stojić, najstariji vinar čitlučkoga kraja, kaže kako se ne sjeća ovako loše godine kada će se unatoč dobrom prinosu, misleći na količinu grožđa, ipak zabilježiti znatno manji urod, odnosno određene količine grožđa neće biti iskoristive.

“Ovako lošu godinu ne pamtim, a dugo godina se bavim ovim poslom. Bolest je napala grožđe, a i kiša je učinila svoje. Uvijek sam, budući da određene količine grožđa otkupljujem od provjerenih ljudi, izbjegavao one koji u svojim vinogradima imaju vodu, odnosno sustave navodnjavanja, jer manje vode znači bolji rod i bolju kvalitetu”, kazao nam je Stojić.
Razgovarajući s Davorom Vasiljem, predsjednikom Udruge vinogradara Brotnja, doznajemo kako vinogradarska godina od samog početka, odnosno od cvatnje loze, nije bila lagana. Vinogradare su uvijek pratile otežavajuće okolnosti, posebice vrijeme, što je kroz cijelu sezonu zahtijevalo više posla i troškova u smislu zaštite vinove loze.

“Sve u svemu, mislim da ćemo na kraju imati solidnu berbu. Bila je ovo teška vinogradarska godina koja će rezultirati manjim urodom, vjerojatno za oko trideset posto”, kazao je Vasilj, dodajući kako bi prinosi bili znatno manji da vinogradari nisu ulagali puno truda i rada da se grožđe sačuva. Iako su autohtone sorte vinove loze, koje prevladavaju na ovom području, žilavka i blatina, dosta otporne na bolesti i sve ostale loše uvjete, previše kiše je uzrokovalo oboljenje loze, točnije napala ju je plamenjača i pepelnica.

Plamenjača i pepelnica

Jedini spas u zadnji tren za mnoge vinograde su predstojeći sunčani dani koje, kako je objasnio Vasilj, treba maksimalno iskoristiti kako bi se dobilo na kvaliteti i sladeru grožđa. Njegovo mišljenje dijeli i Vinko Džajo, vinogradar s područja Ljubuškog, koji nam je rekao kako je potrebno grožđe pustiti nekoliko dana da se osuši i onda krenuti s berbom, a za sve ostalo što slijedi trebat će puno truda i znanja.

“U mojih pedeset godina prakse nije bilo ovako. Vinogradarska godina je loša, ali uz rad i znanje moći će se napraviti vino solidne kvalitete, zbog čega će trebati uložiti dosta truda u procesu vinifikacije. Problem su učinile prekomjerne količine kiše, ništa drugo, a to je uzrokovalo i bolesti, a koliko mogu vidjeti, u mnogim vinogradima je nastupilo truljenje grožđa, odnosno botritis, zbog čega treba što prije pristupiti trganju zdravih grozdova s trsova”, kazao je Džajo.

Nadamo se da unatoč ovako teškoj i lošoj vinogradarskoj godini hercegovački vinari neće posustati u svom poslu te da će se ovaj kraj i dalje moći ponositi epitetom najvećeg vinogradarskog područja u Bosni i Hercegovini