Provjere diploma iz Bosne i Hercegovine sve su češće u inozemstvu. Zemlje Europske unije do sada su nam ”gledale kroz prste”, ali ubuduće će se valjanost diploma procjenjivati na osnovu toga stoje li iza njih akreditirani studijski programi.

Iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH upozoravaju da proces akreditacije ne ide dobrom dinamikom, a jedan od razloga mogla bi biti visoka cijena koju su odredile nadležne obrazovne vlasti, odnosno ministarstva.

”Prije nekoliko dana dobili smo pozive ljudi koji su nas obavijestili da im u Njemačkoj ne priznaju diplome”, rekao je za Oslobođenje direktor Agencije Enver Halilović.

Jedan od uvjeta za akreditaciju je broj stalno zaposlenih profesora kojih ne bi smio biti manji od 50 posto. Međutim, pitanje je koliko visokoškolskih ustanova ne zadovoljava te kriterije. U Agenciji tvrde da raspolažu informacijom da Visoka škola Union iz Mostara ima osam studijskih programa i samo jednog stalno zaposlenog nastavnika, a ovo sigurno nije jedini takav ili sličan slučaj.

”Nastavnici su ti koji opredjeljuju kvalitetu studija i oni su nezaobilazan faktor u procesu ocjene ispunjenosti kriterija za akreditaciju. Ukoliko netko ima više studijskih programa nego što ima zaposlenih nastavnika, onda možete pretpostaviti kakva je kvaliteta rada na tom sveučilištu, tko drži nastavu, kada drži, u kojim terminima. Ustvari, ne samo tko drži nego odvija li se uopće nastava”, govori Halilović za Oslobođenje.

Rektor Paneuropskog sveučilišta Apeiron Banja Luka Zoran Ž. Avramović smatra da bi bilo dobro uraditi registar profesora ”kako bi se smanjilo mešetarenje” i utvrdilo tko sve predaje. Kaže da profesori zbog niskih plaća rade na više mjesta, što se nerijetko i zloupotrebljava.

”Imao sam priliku vidjeti profesore koji predaju na ‘N’ mjesta, pri čemu je ‘N’ skoro dvoznamenkast broj. Postavljam pitanje kako uopće mogu stići na sve te lokacije, a kamoli da održe i predavanja”, govori Avramović.