Pandemija koronavirusa izazvala je znatne poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Dok, s jedne strane, poljoprivrednici zbog viškova mlijeka, povrća i mesa, koje nisu uspjeli prodati, prijete prosvjedima, s druge strane najavljena su poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Kako će se to odraziti na džep građana i zašto proizvodi poskupljuju unatoč postojanju viškova na tržištu?

Cijene brašna i ulja su krajem studenog povećane za deset posto, a početkom sljedeće godine mlinari su najavili još jedno poskupljenje brašna.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina objašnjava: ”Poslije nove godine očekuje nas još jedan val poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga. 20 30 posto domaće pšenice sudjeluje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi.”

Dok osnovne životne namirnice poskupljuju, viškovi poljoprivrednih proizvoda su ogromni.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH je kazao: ”Ima otprilike oko 15 milijuna litara mlijeka, mesa ja ne znam stvarno, krumpira, povrća, hrpa, to sve stoji, ne može se prodati zbog uvoza, jer je iz uvoza dosta jeftinije”.

Početkom godine su nas zbog pandemije poticali da proizvedemo što više, a sad kad smo proizveli, oni uvoze i još dižu cijene, kažu ogorčeni poljoprivrednici. Rješenje vide u zaštiti domaće proizvodnje.

”Daleko je to od dobrog, juneće meso, svinjsko meso ponude sa svih strana dolaze, ne znam kakav je kvaliteta, tko to kontrolira, stvarno da se zapitamo, šta da radimo, od čega da živimo. Nenormalno mnogo tržišnih viškova se pojavilo”, govori  Đorđe Vakčić, poljoprivrednik.

BRANKO MASTILO, predsjednik Udruge proizvođača povrća RS objašnjava: ”Mnogo smo zasijali, godina povoljna, pridružili smo se da pomognemo državi i narodu da ima dovoljno stanovništvo povrća, međutim, posljedica korone, mala potražnja”

Postavlja se pitanje – zašto se povećavaju cijene kada postoji dovoljno proizvoda i kada su prisutni značajni viškovi? Odgovor je – uvoz, kažu analitičari.

”Mi smo zemlja koja ne može se hraniti, mi 50 % hrane osiguravamo, a drugu polovicu uvozimo, to je veliki rizik za ovaj narod i nijedna država sebi ne dozvoljava da ne može hraniti narod. Mi smo vidjeli u ožujku kad je naišla pandemija”, govori Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

Hoće li se stanje promijeniti, znat će se u narednih deset dana.

Poljoprivrednici žele da uvoz bude zaustavljen, dok domaći proizvodi ne budu prodani. Zbog toga su zatražili sastanak s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (Stašom Košarcem), kao i ministrom poljoprivrede i premijerom Republike Srpske.

”Svi smo spremni za razgovor, dogovor, da vidimo šta se može uraditi, šta se može pomoći… Mi smo ih kao gradska uprava maksimalno podržali jer svjesni smo da moramo štititi domaću proizvodnju, kako bi je podigli na onaj nivo i kako bi osigurali da što manje uvozimo”, kazao je Stevan Trivković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.

Osim zaštite domaće proizvodnje, jedan od prijedloga za stabilizaciju tržišta je i formiranje nove zajedničke institucije koja bi se bavila pitanjima poljoprivrednika na nivou Bosne i Hercegovine. Ako se nadležni ogluše o zahtjeve, poljoprivrednici najavljuju blokadu granica do nove godine, prenosi BHRT.