Iako je u bh. javnosti novi sustav ulaska u zemlje Šengena, koji treba početi s postepenom primjenom od listopada ove godine, uglavnom dočekan negativno i sa skepsom, postoji više argumenata koji bi mogli ići u prilog tvrdnjama kako će on zapravo olakšati, a ne otežati putovanja u EU, pišu Nezavisne novine.

Prvo, radi podsjećanja o čemu se radi, EU je nakon migrantske krize 2015, koja je uzburkala duhove, ojačala ekstremnu desnicu i dovela do rasta populizma, odlučila da se na sustavan način pozabavi sigurnosti granica EU, ali i generalno borbom protiv međunarodnog kriminala. Brojne mjere su tijekom proteklih godina predstavljene, od jačanja Frontexa, odnosno europske granične službe, jačanja sigurnosti na aerodromima, jačanja suradnje s policijskim agencijama i graničnim službama zemalja koje graniče s EU, pa do uspostavljanja patroliranja na zelenoj granici, potpisivanja sporazuma suradnje sa zemljama iz kojih migranti najčešće dolaze i financiranja humanitarne pomoći i izbjegličkih kampova u inozemstvu.

Mjera o kojoj danas govorimo je kontrola ulaska i izlaska na vanjskim granicama EU i zemalja Šengena koje nisu članice. Ta mjera se, u suštini, može podijeliti na dva osnovna segmenta. Prvi se odnosi na EES, odnosno Sustav ulaska i izlaska, koji podrazumijeva uspostavljanje baza podataka i uzimanje biometrijskih podataka putnika koji ulaze na prostor Šengena. On počinje s primjenom u listopadu ove godine, ako ne dođe do novih neplaniranih odgađanja, i prva faza primjene hoće dovesti do usporavanja prelaska granice jer će putnici na graničnim prijelazima morati davati svoje biometrijske podatke, poput fotografije lica i otiska prstiju.

Međutim, kada se taj postupak završi, prelazak granice će biti brži i jednostavniji jer će granični službenici zemalja EU odmah moći utvrditi ne samo identitet osobe koja prelazi granicu, nego i brzo obaviti sigurnosnu procjenu. On će čak omogućiti i prelazak granice bez carinskih službenika putem automatiziranih kućica u kojima će putnici sami provući svoju putovnicu kroz skener, dati otiske prstiju i napraviti fotografiju. Ovaj način graničnih kontrola postoji već danas u EU, posebno na aerodromima i većim graničnim prijelazima, ali on nije dostupan za naše građane jer ćemo tek nakon uvođenja EES-a biti dio baza podataka.

Drugi dio sustava je ETIAS, odnosno Europski informatički putnički sustav za autorizaciju, i o njemu, vjerojatno, postoji najviše nedoumica i nerazumijevanja u javnosti. On bi trebao počesti s primjenom sljedeće godine, a podrazumijeva online prijavu prije ulaska u EU putem interneta, i ne predstavlja vizu, kako smatra dio naše javnosti, već sigurnosnu mjeru kako bi se pojačala sigurnost unutar EU i spriječile zloupotrebe od strane trgovaca ljudima i drugih kriminalaca.

Ono što je manje-više poznato je da će ova online potvrda koštati sedam eura, a važit će tri godine ili do isteka važenja putovnice, ali je manje poznato da građani BiH čak i nakon otpočinjanja rada ETIAS-a neće biti vraćani s granica ako nisu ispunili obrazac. Naime, predviđeno je da prvih šest mjeseci granični službenici samo obavještavaju putnike da je ETIAS počeo s radom, a narednih šest mjeseci će bez ETIAS-a moći ući samo oni građani koji u prethodnih šest mjeseci nisu putovali u EU, odnosno nisu primili obavještenje na graničnom prijelazu. Tek nakon pune godine, sustav počinje s punom primjenom, i ETIAS će važiti za sve.

U Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, koja izdaje važeća dokumenta građanima, smatraju da građani BiH neće imati problema u korištenju ovih sustava.

“Bh. građani moći će koristiti ove nove tehnologije pod uvjetom da posjeduju putne isprave najnovije generacije koje imaju punu biometriju. S obzirom na to da su ovi obrasci dostupni online, IDDEEA BiH predviđa porast potražnje za kvalificiranim elektronskim potpisima, koje je građanima BiH stavila na raspolaganje u srpnju 2024. godine. Ove nove mjere imaju za cilj da kriminalcima ili teroristima otežaju ulazak u EU s lažnim putovnicama”, ističu oni.