Hoće li se do sredine ove godine moći voziti od novog tunela Ivan pa sve do južnog prilaza Žepču, pitanje je na koje ćemo vrlo skoro dobiti konačan odgovor, a prema svemu sudeći te analizirajući dinamiku gradnje na dvjema preostalim poddionicama, taj je scenarij prilično izvjestan.

Naime, za spajanje sjevera Hercegovine na jednoj i Žepča na drugoj strani ostalo je dovršiti radove na dvjema poddionicama – Vranduk – Ponirak odnosno Ponirak – Vraca te ostatak poddionice Nemila – Vranduk.

Brojni objekti

Na potonjoj poddionici jedan od značajnijih objekata je tunel T1, odnosno Stara stanica, dužine 1,4 kilometra, ali ni druge dvije poddionice ne zaostaju kada su u pitanju impozantni infrastrukturni objekti, a što je posljedica iznimno složenih geografskih i geoloških karakteristika terena, piše Večernji.ba.

Svakomu tko se vozi od Zenice do Žepča jasno je na prvi pogled kako je riječ o terenu koji karakteriziraju kosine te je bilo pravo umijeće pronaći optimalnu trasu, a onda probiti prometnicu, suočavajući se pritom i s činjenicom da je riječ o prostoru koji obiluje vodama.

Poddionica Vranduk – Ponirak, koja se smatra najzahtjevnijom u smislu terena te složene geološke sredine, duga je 5,1 kilometar te je zbog lakše organizacije podijeljena na sedam sektora otvorene trase i obuhvaća devet objekata – dva mosta, pet vijadukta, jedan tunel te jedan “cut-and-cover”.

Kada je pak riječ o poddionici Ponirak – Vraca, na njoj je najimpozantniji objekt tunel Zenica dužine 3360 metara, koji je građen ispod planine Vepar pune vodom. O složenosti radova, kao i izazovima s kojima su se suočavali, dovoljno govori i podatak kako su radnici u jednom trenutku imali priljev vode od 60 litara u jednoj sekundi.

Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine nedavno su potvrdili kako se u drugom tromjesečju ove godine planira puštanje u promet dijela autoceste Vranduk – Ponirak – Nemila, a to bi zapravo značilo da će se od Zenice do Žepča moći voziti u “jednom komadu”, bez potrebe za korištenjem magistralne prometnice M-17.

Istodobno, za treće tromjesečje 2026. u planu je puštanje dionice Medakovo – Ozimica, dok se na krajnjem sjevernom kraku koridora već u ovom tromjesečju očekuje puštanje u promet dionice Putnikovo Brdo – Medakovo.

JP Autoceste FBiH naglašavaju kako se svi projekti realiziraju uz kontinuiranu suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, u skladu s važećim zakonima i procedurama te uz puno poštivanje javnog interesa.

Autoceste FBiH pustile su, podsjećamo, krajem godine u promet 11 novih kilometara autoceste na koridoru Vc, koja povezuje Poprikuše, Nemilu i Vranduk, uključujući i trenutačno najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini – tunel Bosna.

Time je u značajnoj mjeri osnažena prometna povezanost između Zenice i Žepča, no za puni potencijal koji će koridor Vc donijeti trebat će pričekati puštanje u promet i ostalih poddionica o kojima je bilo riječi. Iz Uprave Autocesta FBiH upućuju poruke kako su opredijeljeni nastaviti visok stupanj suradnje s Europskom unijom i njezinim financijskim institucijama kako bi se dovršilo koridor Vc.

Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić izjavio je kako su svi raspoloživi tehnički, kadrovski i financijski resursi JP Autoceste FBiH u ovom trenutku usmjereni isključivo na završetak i puštanje u promet novih dionica koridora Vc, koje imaju strateški značaj za Federaciju BiH i cijelu državu.

Zahvalio je pritom premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, resornoj ministrici Andrijani Katić, Izaslanstvu Europske unije, kao i bankama, prvenstveno Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskoj investicijskoj banki (EIB), ali i svima ostalima, na kontinuiranoj financijskoj potpori brojnim projektima na koridoru Vc u korist svih građana Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujem također našim inženjerima, izvođačima radova i nadzoru. Ovo je rezultat zajedničkog i odgovornog rada. S našim europskim partnerima nastavljamo graditi koridor Vc i povezivati Bosnu i Hercegovinu boljom, sigurnijom i modernijom infrastrukturom, poručio je Lasić.

Pitanje Mostara

Koridor Vc predstavlja ključnu prometnu rutu za integraciju Bosne i Hercegovine u europsku prometnu mrežu, kao i na regionalna i tržišta EU-a.

Njegova izgradnja financira se kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne podrške. Europska unija podržava izgradnju koridora Vc putem bespovratnih sredstava osiguranih kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), uz dodatak povoljnih kredita Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

I dok su aktivnosti na sjeveru dobrim dijelom u visokoj razini realizacije, na jugu se tek očekuje novi zamah.

Nakon gradnje mosta Hercegovina, nedavno je počelo i probijanje tunela Kvanj, dok je za povezivanje s Mostarom potrebno riješiti pitanje političke blokade.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine stavilo je svojevrsni veto na realizaciju projekta gradnje dionice Mostar jug – tunel Kvanj, koja je trebala ići preko Bišća, kao i dionicu Mostar sjever – Mostar jug, čija je osnovna funkcija stvaranje prometnog bypassa iznad Mostara.

Obje ove dionice od iznimnog su značaja za Mostar, koji je u značajnoj mjeri opterećen u prometnom smislu, velikim dijelom zbog činjenice da magistralna prometnica M-17 jednostavno više ne može obavljati svoju funkciju u osiguranju protočnosti i sigurnosti prometa.