Zapadnohercegovačka županija krenula je od početka ove školske godine s primjenom novog Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju, a kako doznajemo, reakcije s terena su i više nego pozitivne.

Inicijalna primjena novih odredbi koje uvode dvojno obrazovanje pokazala je kako je Vlada Zapadnohercegovačke županije bila u pravu kada je povukla potez koji iz temelja mijenja pristup srednjoškolskom strukovnom obrazovanju tako da povezuje obrazovne ustanove s poslovnom zajednicom, omogućujući učenicima ne samo stjecanje praktičnih vještina već i postupan ulazak u svijet rada.

Primjena Zakona teče postupno, uz uvažavanje svih onih mogućnosti koje pruža, poput praktične nastave, vježbi i ferijalne prakse kod poslovnog subjekta, uz izbor mentora kod poslovnog subjekta koji je zadužen za provedbu praktične nastave s učenicima u skladu s nastavnim planom i strukovnim kurikulom.

Brojne novosti

Nadalje, novi Zakon prvi je put u BiH uveo ključne odredbe dvojnog obrazovanja kakvo već postoji na Zapadu, a koje podrazumijeva kombinaciju obrazovnih ustanova i poslovnog sektora u cilju učinkovitijeg osposobljavanja učenika za suočavanje s izazovima i prilikama na tržištu rada, odnosno upoznavanja s praktičnim vještinama. Praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa izvode se, u skladu sa Zakonom, radi primjene stečenih znanja i usvajanja te razvijanja novih vještina kroz praktičan rad u ustanovama za srednje strukovno obrazovanje i obuku i/ili kod poslovnog subjekta, s tim da se ferijalna praksa u cijelosti ostvaruje kod poslovnog subjekta.

U slučaju kada se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25% od ukupnog broja propisanog nastavnim planom. Za vrijeme izvođenja praktične nastave, vježbi i ferijalne prakse kod poslovnog subjekta učenik, u skladu s provedenim vremenom u obavljanju praktične nastave, vježbi i ferijalne prakse, ima pravo na naknadu koju isplaćuje poslovni subjekt.

Druga bitna odrednica Zakona je i osiguravanje harmoniziranog pristupa u odnosu vlasti, struke i poslovne zajednice, pri čemu se na strateški način promišlja prilikom osmišljavanja i predlaganja upisnih politika, kao i planiranja sadržaja strukovnih kurikula.

U ZHŽ-u od ove školske godine primjenjuju se odredbe novog Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci: Zakon je precizirao da udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25%

Naime, Zakon zbog osiguranja veze između srednjeg strukovnog obrazovanja i obuke te tržišta rada omogućuje da svaka ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku osniva općinsko/ gradsko savjetodavno vijeće. Nadalje, definirano je i Županijsko savjetodavno vijeće kao međuresorno, stručno i savjetodavno tijelo koje osniva Vlada. Županijsko savjetodavno vijeće čine po jedan predstavnik ministarstva, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ-a, Ministarstva gospodarstva ZHŽ-a, Službe za zapošljavanje ZHŽ-a, Javne ustanove Razvojna agencija ZHŽ – Herag, Ureda Vlade ZHŽ-a za europske integracije, po jedan predstavnik općinskih/ gradskih savjetodavnih vijeća iz županije, najmanje četiri predstavnika privatnog sektora, predstavnici poslovnih udruga iz županije, jedan predstavnik Sveučilišta u Mostaru, kao stalni članovi, te predstavnici drugih zainteresiranih strana kao privremeni članovi.

Potezi županija

U idućoj školskoj godini sa sličnim pristupom trebala bi krenuti i Srednjobosanska županija, čija je Vlada, odnosno Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta, osmislilo zakonsko rješenje o strukovnom obrazovanju i obuci koje donosi brojne novosti kada govorimo o ovoj izrazito aktualnoj tematici.

Naglasak će biti na praktičnoj nastavi, a bit je da strukovnog obrazovanja neće biti bez nekoga iz realnog sektora. Bit će omogućeno da učenici dobivaju neku naknadu uz rad, a sve zajedno tvrtkama donosi pristup potencijalnom radniku u kojega će se moći ulagati, odnosno približavati ga tehnologiji.

Uvode se i savjetodavna vijeća na razini općina i županije koja predlažu koji će se obrazovni programi uvoditi, a u njima će biti zastupljene škole, lokalne zajednice, zavod za zapošljavanje, tvrtke…

Potezi županijskih vlasti u smislu modernizacije pristupa tematici srednjoškolskog strukovnog obrazovanja hvale su vrijedni te su na praktičnoj razini zapravo i ključni pokretači promjena kada govorimo o suočavanju sa svim onim izazovima koje donose brze i često nepredvidive tehničko-tehnološke promjene, ali i pojavama nekih novih prilika u vidu potreba za određenim specifičnim zanimanjima, piše Večenji list.

Takvo što će svakako u godinama koje dolaze dobiti dodatno na značaju, a poglavito nakon obnovljene namjere osnaživanja vlastitih proizvodnih kapaciteta u Europi, od čega će koristi i prilike imati i BiH. Stari kontinent je očito krenuo u smjeru daljnjeg gospodarskog jačanja na vlastitom tlu i neovisnosti od dugih i često nepredvidivih opskrbnih lanaca.